Za izgradnju autoceste kroz Crnu Goru, od Bara na krajnjem jugu do granice sa Srbijom, ukupno su stigle tri ponude i za mjesec-dva crnogorska vlada će se opredijeliti kome će povjeriti taj "posao stoljeća", izjavio je u utorak premijer Milo Đukanović ne navodeći ime novog, trećeg investitora koji se javlja uz već dva ranije poznata.

Đukanović je za Radio Crne Gore kazao kako je uvjeren da za taj posao vladi ne treba duže od par tjedana i da bi za mjesec-dva, između te tri ponude mogla izabrati onu koja kao rezultat ima najbolje učinke – da Crnoj Gori ponudi unapređenje cestovne infrastrukture, bolju valorizaciju ukupnih turističkih i razvojnih potencijala, bolju unutrašnju integraciju i dobre mogućnosti da u kratkom roku dobije kvalitetan poticaj ukupnog gospodarskog razvoja, a da pri tome opterećenje kreditima bude podnošljivo za proračun i društvo u cjelini. On je dodao je taj treći partner dao ponudu koja je dosta nova i kad su u pitanju iskustva drugih država u realizaciji tog projekta.

Za izgradnju autoceste kroz Crnu Goru do sada su zanimanje pokazali Kineska kompanija za telekomunikaciju i infrastrukturu (CCCC), koju podržava Exim banka, i američko-turski konzorcij Bechtel-Enka, koji je izgradio autocestu od Kosova preko Albanije do crnogorske granice.

Kinezi, kako je ranije objavljeno, nude da 42 kilometra autoputa od Podgorice do Mateševa izgrade za sumu manju od 800 milijuna eura, što je bila njihova prvobitna ponuda, s tim što bi se novac za izgradnju osigurala kineska Exim banka. Ta banka nudi Crnoj Gori kredit po kamatnoj stopi od dva posto na godišnjoj razini, s ukupnim rokom otplate od 20 godina i petogodišnjim počekom.

Kinezi su kamatnu stopu snizili s tri na dva posto, a odustali su i od zahtjeva da Crna Gora uplati osiguranje kredita, koje se inače kreće od dva do šest posto na ukupnu sumu. Crna Gora bi se državnim jamstvom obvezala da će kredit biti vraćen.

Prije više od dvije godine, na natječaju za izgradnju ovog objekta prvoplasiran je bio hrvatski konzorcij Konstruktor/HGI, koji je za ovaj projekt ponudio cijenu od 2,77 milijardi eura, ali nije bio osigurao kvalitetna bankovna jamstva pa su pregovori nastavljeni s drugoplasiranim grčko-izraelskim konzorcijem AKTOR HCH, čija je ponuda bila skuplja za oko milijardu eura. Međutim, zbog nekvalitetnih jamstava i taj posao je propao.