Prvi zahtjevi starih deviznih štediša iz Hrvatske i BiH prema Sloveniji koja je temeljem presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) preuzela obveze Ljubljanske banke počet će se primati od 1. studenoga, predviđa zakonski prijedlog koji je krajem prošlog tjedna donijela slovenska vlada.

Štediše ili njihovi pravni nasljednici morat će zahtjeve sastavljene na posebnom formularu predati osobno ili poštom Slovenskom fondu za sukcesiju u roku od 25 mjeseci, stoji nadalje u prijedlogu zakona. "Fond će u roku 3 mjeseca donijeti rješenje o svakom zahtjevu i štediši poslati informativni izračun. Ako na taj izračun ne podnese žalbu, sredstva ćemo doznačiti na njegov račun, a ako se žali, vodit će se upravni spor", rekla je za Dnevnik ravnateljica sukcesijskog fonda Ana Polak Petrič. Zbog obujma predviđenog posla predviđa se zapošljavanje dodatnih tridesetak službenika u tom uredu slovenske vlade.

"Očekujemo oko 300.000 zahtjeva koji će se verificirati uspoređivanjem s bazom podataka Ljubljanske banke, odnosno njezinih podružnica u Zagrebu i Sarajevu", rekla je za Delo Irena Sodin, državna tajnica u slovenskom ministarstvu financija. Baza podataka Ljubljanske banke Zagreb je sređena, pa se tu ne očekuju problemi, dok je drukčije s podacima o štedišama u BiH, navode slovenski mediji. Prijedlogom zakona predviđa se da će se za podmirenje starih deviznih štediša u Hrvatskoj i BiH potrošiti ukupno 385 milijuna eura, u što su uračunate glavnica, kamate i upravni troškovi cijelog postupka.