Svjetski vojni izdaci dosegli su 2,7 bilijardi dolara u 2024., što je povećanje od 9,4 posto u u odnosu na 2023. godinu i predstavlja najveći godišnji porast od kraja Hladnog rata. Vojna potrošnja porasla je u svim svjetskim regijama, pri čemu su posebno brzi rast zabilježili Europa i Bliski istok.

Ruski pritisak

Pet najvećih vojnih potrošača, Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Njemačka i Indija, činilo je 60 posto ukupne svjetske vojne potrošnje, s kombiniranim iznosom od 1,7 bilijardi dolara, prema novim podacima koje je objavio Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI). Globalno vojno opterećenje, tj. udio svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) posvećen vojnoj potrošnji, porastao je na 2,5 posto u 2024. godini. “Više od 100 zemalja povećalo je vojnu potrošnju u 2024. Kako vlade sve više daju prednost vojnoj sigurnosti, često na štetu drugih proračunskih područja, ekonomski i društveni kompromisi mogli bi imati značajne dugoročne posljedice na društva”, rekao je Xiao Liang, istraživač SIPRI-jevog Programa za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja. Vojna potrošnja u Europi (uključujući Rusiju) porasla je za 17 posto na 693 milijarde dolara, što je bio glavni doprinos globalnom porastu u 2024. godini. Sve europske zemlje povećale su vojnu potrošnju, osim Malte. Ruska vojna potrošnja dosegnula je procijenjenih 149 milijardi dolara u 2024., što je 38 posto više nego 2023. godine i dvostruko više nego 2015. godine. To je činilo 7,1 posto ruskog BDP-a i 19 posto ukupne ruske državne potrošnje. Ukrajinska vojna potrošnja porasla je za 2,9 posto na 64,7 milijardi dolara, što je 43 ruske ruske potrošnje. Uz vojno opterećenje od 34 posto BDP-a, Ukrajina je imala najveće vojno opterećenje među svim zemljama u 2024.

“Rusija je ponovno značajno povećala svoju vojnu potrošnju, dodatno povećavši jaz u odnosu na Ukrajinu”, rekao je Diego Lopes da Silva, viši istraživač SIPRI-jevog Programa. “Ukrajina trenutno sve svoje porezne prihode usmjerava na vojsku. U tako ograničenom fiskalnom prostoru bit će teško i dalje povećavati vojnu potrošnju.”

U srednjoj i zapadnoj Europi mnoge zemlje bilježe dosad nezabilježene poraste vojne potrošnje. Njemačka je povećala vojnu potrošnju za 28 posto na 88,5 milijardi dolara, čime je postala najveći vojni potrošač u srednjoj i zapadnoj Europi te četvrti najveći u svijetu. Poljska je povećala vojnu potrošnju za 31 posto na 38 milijardi dolara, što čini 4,2 posto njenog BDP-a.

Svi iz NATO-a više trošili

“Prvi put od ujedinjenja Njemačka je postala najveći vojni potrošač u zapadnoj Europi, zahvaljujući posebnom obrambenom fondu od 100 milijardi eura najavljenom 2022. godine”, rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač SIPRI-ja. Najnovije politike ukazuju da je Europa ušla u razdoblje visokih i rastućih vojnih izdataka koje će se vjerojatno nastaviti i u budućnosti.” Sve članice NATO-a povećale su vojnu potrošnju u 2024. Ukupna potrošnja saveza iznosila je 1506 milijardi dolara, odnosno 55 posto svjetske vojne potrošnje. Od 32 članice NATO-a, 18 ih je trošilo najmanje dva posto BDP-a na vojsku, u usporedbi s 11 u 2023. godini, što je najveći broj od kada je NATO postavio taj cilj 2014.