Ako Elektroprivreda BiH u prvih šest mjeseci 2015. godine ne pokrene projekt vjetroparka u Podveležju kod Mostara, mogla bi ostati bez potrebnih dozvola.

"Ako u sljedećih šest mjeseci taj projekt ne bude pokrenut, ukinut ćemo suglasnost Grada Mostara za koncesiju", rekao je Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara. S druge strane, iz Elektroprivrede BiH poručuju kako će upravo toliko vremena trebati za prve radove na terenu. Amil Kamenica, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede Bosne i Hercegovine na Federalnoj televiziji je rekao da će se prvo graditi ceste, zatim trafostanica, a potom i vjetroturbine, i to krajem 2015. ili početkom 2016. godine.

Hoće li ti rokovi biti ispunjeni tek će se vidjeti, ali BiH inače ne nedostaje projekata za gradnju vjetroparkova. Izgradnju čak 34 vjetroelektrane u BiH najavljuje 17 kompanija, koje bi, ako bi bile izgrađene, zadovoljile čak trećinu godišnjih potreba BiH za električnom energijom. Međutim, nisu u BiH svi toliko optimistični, na primjer Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) tvrdi da investitori za više od pola planiranih elektrana nemaju koncesijske ugovore, a oni koji ih imaju ne uspijevaju prikupiti potrebne dozvole. Riječ je o malim poduzećima koja razvijaju projekte do određenog stupnja, a potom se pokušavaju udružiti s financijski snažnijima ili im prodati projekt, kažu u CIN-u.

Prema podacima Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa BiH (APEOR), u obnovljive izvore energije u BiH do sada je investirano 200 milijuna KM, a ulagači su iz zemlje i iz inozemstva. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja ima zaokružen sustav izgradnje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora što znači da se svi dijelovi koji se instaliraju u elektroenergetske objekte proizvode u BiH. Svi izgrađeni objekti nakon 30 godina prelaze u državno vlasništvo. Prvi vjetropark u BiH mogao bi biti onaj kod Nevesinja, u koji će britanska kompanija Kermas hrvatskog poduzetnika Danka Končara uložiti oko 150 milijuna maraka, a trebao bi biti pušten u rad u studenome 2015. godine. 

Značajan izvor

Snaga do 48 megavata

Prema koncesijskom ugovoru potpisanom 2012. godine između Elektroprivrede BiH i Hercegovačko-neretvanske županije vjetropark Podveležje trebao je biti završen 2014. godine. Vjetroparka Podveležje sa 16 vjetroturbina ukupne snage 32 do 48 megavata i mogućom godišnjom proizvodnjom električne energije od 75 do 100 gigavatsati planirana je na lokacijama Mali Grad i Svetigora.