Količina novca koja se diljem svijeta troši na uvoz hrane ove će godine preći iznos od bilijun dolara, tvrdi UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Organizacija također tvrdi da će unatoč rekordnoj proizvodnji hrane u ovoj godini cijene i dalje ostati visoke, što će ponajprije pogoditi najsiromašnije zemlje.

Izvješće navodi kako glavni razlog toliko velike potrošnje leži u rastu cijena hrane koje će u odnosu na 2007. do kraja ove godine porasti za 26 posto. Ekonomski najranjivije zemlje ponijet će nateži teret budući da će njihovi troškovi uvoza doseći 169 milijardi dolara, što je porast od 40 posto. Do kraja godine godišnja bi prehrambena košarica mogla biti skuplja četiri puta nego što je bila 2000. “Suočeni smo s opasnošću da se broj gladnih u svijetu poveća za još mnogo milijuna ljudi”, riječi su pomoćnika glavnog direktora FAO-a Hafeza Ghanema, koji je još dodao da bi radi podmirenja rastuće potražnje poljoprivredna proizvodnja do 2030. godine trebala porasti za 50 posto. I dok izvješće procjenjuje da će proizvodnja žitarica u svijetu u ovoj godini biti na rekordnim razinama, odnosno blizu 2192 milijuna tona, to će ipak biti samo 3,8-postotno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Ove će godine nedostatna ponuda na tržištu rezultirati i daljnjom promjenljivošću cijena. Povećanje proizvodnje neće pratiti korak s rastućom potražnjom niti će biti dostatno za obnavljanje zaliha za kojima se posegnulo zbog ovogodišnje krize na tržištu hrane.

FAO navodi da iako su cijene hrane ostale stabilne od veljače, ipak su za 53 posto više u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2007. “Hrana više nije jeftina roba kao što je nekad bila. Rastuće cijene hrane vjerojatno će pogoršati ionako neprihvatljive razine nestašice hrane koja pogađa 854 milijuna ljudi”, kazao je Ghanem. Prema izvještaju, cijene se “vjerojatno” neće vratiti na na razinu iz prijašnjih godina, što se ponajprije može “zahvaliti” povećanju troškova proizvodnje, odnosno poskupljenju goriva. No organizacija ipak navodi kako postoji šansa za pad cijena hrane u sljedećim mjesecima, što će biti potaknuto prilagodbom tržišta na nepravilnosti. Rast cijena žitarica u svijetu potaknuo je američke farmere da prošire zasijane površine kako bi povećali dobit na pšenici, kukuruzu i soji. Osim toga, pojavili su se i zahtjevi da se u proizvodnju uključe i veliki pojasi zemljišta obuhvaćeni programima zaštite prirode. Kako je objavila VOA, rast cijena žitarica povećava pritisak da se dio od 14 milijuna hektara u vlasništvu savezne vlade, obuhvaćenih programima obnove prerije i divljih staništa, pretvori u obradive površine. Američki dužnosnici navode da će globalna proizvodnja pšenice sljedeće godine dostići novi rekord, odnosno da će biti sedam posto viša nego 2007., zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima i rekordnim tržišnim cijenama pšenice. Erica Peterson iz Komisije za pšenicu savezne države Sjeverna Dakota kaže da neki vlasnici zemljišta u toj državi sada obrađuju zemlju koja je godinama stajala neobrađena ili je bila dio programa zaštite prirode. “Prije samo nekoliko godina više se isplatilo ostaviti tu zemlju neobrađenu, kad su cijene pšenice bile tri ili četiri dolara po bušelu. Sada, ako mogu dobiti za tu pšenicu 8, 9, 10 dolara po bušelu, onda je očito da im je ekonomičnije koristiti tu zemlju za nove usjeve”, rekla je Peterson.

Rast cijena hrane brine i EU

Nagli rast cijena hrane u svijetu sve više brine i Europsku uniju, koja je tu temu uvrstila u dnevni red svog summita zakazanog za sljedeći mjesec. Slovenija, predsjedateljica EU, uvrstila je tu temu u dnevni red samita nakon što je nezadovoljstvo zbog poskupljenja osnovnih prehrambenih namirnica potaknulo prosvjede u nizu zemalja, od Mozambika i Kameruna do Egipta, Vijetnama, Haitija i Perua. Inače, europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer-Boel poručila je potrošačima da odole iskušenjima popusta koje nude prodavaonice te da ne kupuju više hrane nego što im je stvarno potrebno.