Projekcije rasta jako su smanjene na niže nakon eskalacije invazije na Ukrajinu. No, u osnovnom scenariju u kojem nema uvođenja ekstremnih sankcija i protusankcija s potpunim zaustavljanjem tokova nafte i plina, rast BDP-a u 2022. na globalnoj razini bi se trebao ostvariti po stopama malo iznad 3% (nasuprot stopi oko 6% u 2021.).
Suprotno tome, projekcije inflacije su još malo podignute pod utjecajem obnovljenog rasta cijena za energente, sirovine i osnovnih prehrambenih namirnica. U 2022. godinu se ušlo s očekivanjima da će se gospodarski rast usporiti u odnosu na snažan oporavak iz 2021.
Pri tom se očekivalo, usprkos velikom porastu troškova sirovina i energenata i ubrzavanju inflacije, da će većina gospodarstava ili u potpunosti zatvoriti jaz iz 2020. (za zemlje koje nisu to uspjele tijekom 2021.) ili se približiti liniji trenda BDP-a koja je postojala prije pandemije i recesije (za zemlje koje su zatvorile spomenuti jaz u 2021., poput Hrvatske).
Promjena percepcije nakon invazije
Rizici da će doći do izravnog ratnog sukoba Rusije i Ukrajine su se procjenjivale kao male, ali se nije isključivala mogućnost sankcija protiv Rusije zbog političkih i diplomatskih poteza prema Ukrajini. No, invazija na Ukrajinu je promijenila percepciju i stvorila niz čimbenika koji su počeli ograničavati rast BDP-a u zemljama oko i blizu Ukrajine, te zemljama s značajnim ekonomskim i financijskim izloženostima prema Rusiji i Ukrajini kroz trgovinsku razmjenu, vlasničke odnose ili dobavne lance za energente, sirovine, osnovne poljoprivredne kulture.
Projekcije za ekonomski rast su smanjene za globalnu ekonomiju, a najviše za europske ekonomije, tradicionalno najviše izložene prema Rusiji ili povezane s njom.
U posljednjih mjesec dana sve su velike institucije izašle s novim osvježenim projekcijama nižeg rasta, više inflacije i isticanjem rizika za projekcije: (1) intenzitet rata u Ukrajini, (2) razina sankcija i protusankcija, (3) kretanje cijena energenata i sirovina, (4) stupanj poremećaja u međunarodnim lancima nabave i međunarodnoj trgovini, (5) razina i ustrajnost inflacije, (6) reakcije središnjih banaka i stezanje monetarne politike, (7) odgovor stanovništva na pad realnog dohotka kroz potrošnju/štednju, (8) uspješnost korištenja NGEU i RRF-a te (9) brzina smanjivanja ovisnosti o fosilnim gorivima.
Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojim projekcijama globalni rast sada procjenjuje na 3,6% u 2022. (umjesto 4,4%) i u 2023. (umjesto 3,8%). Projekcije za eurozonu su spuštene na 2,8% u 2022. (s 3,9%) i 2,3% u 2023. (s 2,5%).
Projekcije rasta za SAD su smanjivali puno blaže na razine od 3,7% i 2,3% (za po 0.3pb u svakoj godini) te očekuju i usporavanje rasta u Kini na razine od 4,4% u 2022. (s 4,8%) i 5,1% u 2023. (s 5,2%). Rusiju naravno očekuje značajna recesija u 2022. (-8,5%), a vjerojatno i u 2023. (-2,3%), koja može biti pojačana dodatnim sankcijama. Europska komisija je upravo nedavno objavila svoje najnovije projekcije, praćene revizijama na niže u odnosu na svoje projekcije iz siječnja.
Globalni rast su procijenili na 3,2% u 2022. (snižen s 4,2% očekivanih prije rata) i 3,5% u 2023. (neznatno revidiran). Rast u eurozoni sada procjenjuju na razini od 2,7% u 2022. (4% prije) i 2,3% u 2023. (prije 2,7%) što je na razini konsenzusa projekcija i javnih i privatnih institucija. Rast u SAD se sad procjenjuje na razini 2,9% i 2,3% za te godine, a u Kini 4,6% i 5%.
Središnje banke u škripcu
Projekcije se inflacije, nasuprot projekcija ekonomskih aktivnosti, podižu naviše što rezultira i agresivnijim projekcijama rasta kamatnih stopa zbog očekivanih reakcija središnjih banaka uhvaćenih u škripcu između usporavanja ekonomskih aktivnosti, pada realnog dohotka stanovništva i ubrzavanja inflacije i posebno inflatornih očekivanja. Ovo posljednje je izraženo u SAD, ali se sad i u naznakama pojavljuje u Europi. Očekivanja prosječne inflacije ovih velikih organizacija u eurozoni se nalaze na razinama oko 6%, dok kod većih financijskih privatnih institucija na razini oko 7%.
Za SAD se svi slažu da bi inflacija trebala biti između 7% i 8%. U 2023. bi trebalo doći do smirivanja inflacije, u eurozoni pasti prema razinama od 2% (ali i ostati malo iznad toga), a u SAD pasti prema razini oko 3%. Takve globalne projekcije se odražavaju onda i na očekivanja u zemljama središnje i istočne Europe.
Usporavanje rasta u eurozoni, glavnom trgovinskom partneru, odnosno Njemačkoj u čije su proizvodne lance industrije tih zemalja posebno uvezane, blizina i trgovinska i energetska povezanost s Rusijom te pad realnog dohotka stanovništva u tim zemljama zbog izraženije inflacije nego u zapadnim razvijenim ekonomijama njihov rast u 2022. bi trebao spustiti ispod razine od 3%, u nekim zemljama na razine između 1 i 2% (Češka, baltičke zemlje) a ni zemlje poput Bugarske, Rumunjske ili Slovačke nisu daleko od takvog scenarija.
U 2023. se očekuje (uz nadu u smirivanje situacije u Ukrajini) da se dogodi oporavak ekonomske aktivnosti pri čemu bi zemljama ovog područja trebale pomoći velike alokacije EU sredstava iz NGEU paketa koji se tek počinje koristiti i tek se treba ubrzati.
S druge strane, s visokom inflacijom, preko 10% u 2022. i mogućim najvišim razinama oko 15% u ovoj godini, susreće se većina zemalja središnje i istočne Europe, a pogotovo one koje još uvijek imaju vlastite valute. I u svim tim zemljama, spuštanje inflacije bi trebalo biti sporije nego u eurozoni sa stopama inflacije od 5 do 7% u 2023 uz značajnu deprecijaciju njihovih lokalnih valuta.
Zbog toga je udar za realni dohodak stanovništva puno veći u središnjoj i istočnoj Europi nego u jezgri eurozone. Konačno, sva ova globalna kretnja se uvelike prelijevaju na hrvatsko gospodarstvo i očekivanja. U Hrvatskoj će rast BDP-a uz dobra očekivanja za turističku sezonu biti oko 3% u 2022. i ubrzat će u 2023. ovisno o intenzitetu iskorištavanja dodijeljenih EU fondova i smirivanju inflacije, odnosno oporavku sentimenta potrošača (turista).
Prosječna inflacija je u projekcijama MMF-a i EK na razini oko 6% iako je konsenzus većine analitičara da bi inflacija mogla biti na prosječnim razinama oko 8% i povremenim razinama oko 10% u 2022., a onda se spustiti ponovno prema prosjeku između 3 i 4% u sljedećoj godini.
Nažalost, oko svih projekcija postoji puno neizvjesnosti ili kako to u Europskim ekonomski, projekcijama EK autori pišu: “Neizvjesnost oko osnovnog scenarija je ekstremna, a ravnoteža rizika uvelike je nagnuta prema nepovoljnim ishodima. Eskalacija rata, iznenadni prekid isporuke energije ili daljnje usporavanje gospodarske aktivnosti u SAD-u i Kini rezultirali bi mnogo tmurnijim izgledima”.
* Autor članka je glavni ekonomist Zagrebačke banke i direktor makroekonomske i tržišne analize
