Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Uskoro stiže potpuno funkcionalna umjetna krv

Autor: Mario Duspara
27. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Crvena krvna zrnca i trombociti proizvodit će se u laboratoriju

Američki znanstvenici razvili su sintetička crvena krvna zrnca koja mogu vjerno oponašati mekoću i savitljivost pravih crvenih krvnih zrnaca, te pritom potpuno funkcionalno prenose kisik, lijekove i dijagnostičke tvari.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ovu umjetnu krv razvili su znanstvenici sa sveučilišta u Kaliforniji (UCSB) i sveučilišta Michigan. Procjenjuje se kako godišnje u svjetskom zdravstvu manjka 100 milijuna jedinica krvi pa je zamjena za ljudsku krv očito je potrebna, osobito ako se može pohraniti na sobnoj temperaturi i dugo trajati te imati predvidljiv rok trajanja. Umjetne stanice napravljene su postavljanjem devet slojeva hemoglobina i drugih proteina povrh konstrukcije načinjene od polimera pod nazivom PLGA. Kada su završili s eksperimentom, uklonili su polimernu jezgru i otkrili da su nove stanice zadržale fleksibilnost pravih crvenih krvna zrnca tako da su se mogle “stisnuti” i proći kroz uske kapilare. Čak su bile podložne uobičajenom procesu razgradnje u ljudskom tijelu. Istodobno, druga skupina znanstvenika koristi nanotehnologiju kako bi razvila umjetne trombocite koji bi mogli zaustaviti krvarenje nakon ozljeda. Ta su zrnca i u pravoj krvi zadužena za stvaranje ugrušaka koji zaustavljaju krvarenje, ali tijelo ne može proizvesti dovoljno trombocita kako bi spriječilo velik gubitak krvi kakav se događa pri prometnim nesrećama ili u ratu od ozljeda. Proučavajući te činjenica, znanstvenici sa sveučilišta Case Western Reserve iz Clevelanda proizveli su biorazgradive polimere koji su osnova za trombocite. Kada ih se ubaci u krvotok, zalijepe se za prave trombocite te stvaraju veće ugruške i bolje sprječavaju krvarenje i to dvostruko brže od pravih. Istraživačima je cilj stvoriti trombocite koji će se moći čuvati na sobnoj temperaturi i unijeti kroz infuziju što bi najviše pomoglo hitnim službama u prometnim nesrećama, ali i ranjenim vojnicima.

Američki znanstvenici razvili su sintetička crvena krvna zrnca koja mogu vjerno oponašati mekoću i savitljivost pravih crvenih krvnih zrnaca, te pritom potpuno funkcionalno prenose kisik, lijekove i dijagnostičke tvari.

Ovu umjetnu krv razvili su znanstvenici sa sveučilišta u Kaliforniji (UCSB) i sveučilišta Michigan. Procjenjuje se kako godišnje u svjetskom zdravstvu manjka 100 milijuna jedinica krvi pa je zamjena za ljudsku krv očito je potrebna, osobito ako se može pohraniti na sobnoj temperaturi i dugo trajati te imati predvidljiv rok trajanja. Umjetne stanice napravljene su postavljanjem devet slojeva hemoglobina i drugih proteina povrh konstrukcije načinjene od polimera pod nazivom PLGA. Kada su završili s eksperimentom, uklonili su polimernu jezgru i otkrili da su nove stanice zadržale fleksibilnost pravih crvenih krvna zrnca tako da su se mogle “stisnuti” i proći kroz uske kapilare. Čak su bile podložne uobičajenom procesu razgradnje u ljudskom tijelu. Istodobno, druga skupina znanstvenika koristi nanotehnologiju kako bi razvila umjetne trombocite koji bi mogli zaustaviti krvarenje nakon ozljeda. Ta su zrnca i u pravoj krvi zadužena za stvaranje ugrušaka koji zaustavljaju krvarenje, ali tijelo ne može proizvesti dovoljno trombocita kako bi spriječilo velik gubitak krvi kakav se događa pri prometnim nesrećama ili u ratu od ozljeda. Proučavajući te činjenica, znanstvenici sa sveučilišta Case Western Reserve iz Clevelanda proizveli su biorazgradive polimere koji su osnova za trombocite. Kada ih se ubaci u krvotok, zalijepe se za prave trombocite te stvaraju veće ugruške i bolje sprječavaju krvarenje i to dvostruko brže od pravih. Istraživačima je cilj stvoriti trombocite koji će se moći čuvati na sobnoj temperaturi i unijeti kroz infuziju što bi najviše pomoglo hitnim službama u prometnim nesrećama, ali i ranjenim vojnicima.

Autor: Mario Duspara
27. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close