Prvi put u svojoj modernoj povijesti grčki se turizam suočava s izraženim nedostatkom radnika. Ozbiljan je to problem u državi koja je težište svog gospodarskog oporavka od pandemije postavila upravo na turizam.

Kako piše Financial Times, nakon više od deset godina kuhar Nikolas Cimidakis lani se vratio iz Dubaija u domovinu nadajući se dobrom poslu postpandemijskim uzletom turizma. No, ubrzo se razočarao te opet pronašao dobro plaćeni posao u Abu Dhabiju.

Ni kada ni koliko dugo

“Imao sam dvije ponude u Grčkoj, ali nitko mi nije mogao reći kada ću početi raditi i koliko dugo”, kaže Cimidakis. Njegovo iskustvo pojašnjava zašto se grčki turizam suočava s nedostatkom radnika. Iako taj sektor sudjeluje s petinom u BDP-u, pripreme za ključnu sezonu protječu teško jer se kuhari, konobari, spremačice i ostali radnici u turizmu pribojavaju ponovnog uvođenja epidemioloških ograničenja i posljedičnog zatvaranja barova, restorana i hotela.

“Ovo je prvi puta da se suočavamo s takvim nedostatkom radnika u turizmu”, kaže George Kavathas, predsjednik grčke federacije restoratera. Valja naglasiti kako se ugostiteljski sektor i u drugim državama, poput Njemačke, suočava sa sličnim problemom.

No, posebnost je Grčke u relativnoj veličini te gospodarske grane i njezinoj ekonomskoj važnosti. U grčkom turizmu uobičajeno radi 432.000 ljudi, odnosno 10 posto ukupne radne snage u toj zemlji. Propocionalno gledano, to je dvostruko više nego u Španjolskoj.

Stoga bilo kakav problem u turizmu ima makroekonomske implikacije na cijeklo grčko gospodarstvo. Banka HSBC predviđa da će povratak turista u Grčku ove godine potaknuti tamošnji ekonomski rast za dva postotna boda.

Podsjetimo, u lanjskom padu grčkog BDP-a od 8 posto, turizam je sudjelovao s dvije trećine. Ministar financija Christos Staikouras smatra da će turistički prihodi ove godine dosegnuti 8 milijardi eura.

Nejasni oporavak

Znatno je to manje od rekordne 2019. koja je donijela 18 milijardi dolara, ali i dvostruko više od lanjskog rezultata. Iako Grčka ima najvišu stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji od 16,5 posto, ekonomisti upozoravaju da bi nedostatak radnika mogao ugroziti takve financijske projekcije.

“Vodeći sektori koji stvaraju radna mjesta, poput turizma, trgovine i zabave pogođeni su nesigurnošću. Nejasno je kada će se vratiti na razine prije pandemije”, ističe Nikos Vettas, generalni direktor ekonomskog think-tanka IOBE. Hercules Zisimopoulos, vlasnik hotela, bara i restorana na otoku Mikonos tvrdi da je radnike obeshrabrio ciklus zaoštravanja, pa ublažavanja epidemioloških mjera.

“Stalna zatvaranja i otvaranja restorana i barova tijekom prošle sezone stvorila su veliku nesigurnost i zaposlenici se boje da bi mi opet morali zatvoriti. Zato traže druge poslove, poput dostavljača”, kaže Zisimopoulos.

Dio poslodavaca upire prstom i u vladine mjere za ublažavanje utjecaja pandemije, pa je mnogima draže primati 534 eura državne pomoći mjesečno nego raditi u ugostiteljstvu za 850 eura.