S gotovo 10 milijardi eura pomoći Europska svemirska agencija (ESA) lansirat će nove izviđačke letove u svemir. To, doduše, ne pomaže u borbi protiv financijske krize, ali navodno koristi u borbi protiv promjene klime.

Vijeće ministara Europske agencije za svemirska istraživanja odlučilo je ovoga tjedna u Den Haagu usvojiti opširan programski paket. Prema navodima Njemačkog centra za zrakoplovstvo i svemirske letove (DLR) njemačka savezna vlada sudjeluje u projektu sa 2,7 milijardi eura i time najviše pridonosi financijski savezu 18 zemalja koje sudjeluju u ESA-i. Vrhunac europskih svemirskih istraživanja u idućih nekoliko godina je planirani start svemirskog teleskopa Herschel/Planck na proljeće 2009. godine, zatim misija Gaia koja ima za cilj trodimenzionalno mjerenje Mliječne staze 2011. godine kao i putovanje svemirske sonde BepiColombo do Suncu najbližeg planeta Merkura 2014. godine. Najveći dio novca odlazi u korist Međunarodne svemirske postaje (ISS), čije korištenje će se najvjerojatnije produžiti za pet godina do 2020. godine. Prema riječima direktora ESA-e Jean-Jacquesa Dordaina, daljnji važni projekt su treća generacija europskih satelita za prognozu vremena Meteosat te daljnje usavršavanje rakete Ariane-5. Misija na Mars pod nazivom “ExoMars” započet će 2016. godine. Ona će tražiti tragove života na Mrsu na površini i ispod zemlje. Njemačka već izdvaja 292 milijuna eura za treću generaciju europskog sustava satelita Meteosat.