Zadržavanje ulaganja u istraživanje i razvoj unatoč padu prodaje, spremanje financijske zalihe koja može podržati dugoročni poslovni plan te fleksibilnost s dobavljačima i trgovcima kako bi se očuvali opskrbni lanci glavni su sastojci recepta za preživljavanje koji su njemačke male i srednje kompanije prakticirale tijekom krize izazvane koronavirusom.

U taj recept još valja uključiti i inovativno razmišljanje te pogled na krizu kao priliku, piše Reuters.

Ne zanimaju ih krediti

Šest čelnika njemačkih malih kompanija u razgovoru za Reuters istaknulo je kako se takav pristup zasigurno isplatio dijelu tog segmenta gospodarstva koji zapošljava 60 posto radne snage u najvećoj europskoj ekonomiji.

Iz Commerzbanka, najvećeg kreditora „Mittelstand tvrtki“, također ističu kako je broj kompanija koje su morali prijeći na financijsku „intenzivnu skrb“ daleko manje nego što su u toj banci procjenjivali na početku recesije. Štoviše, među klijentima iz sektora malih i srednjih industrijskih poduzeća nisu primijetili veliko zanimanje za interventne kreditne linije za preživljavanje krize.

Primjerice, Stihl, čuveni proizvođač motornih pila i kosilica, nakon proljetnog zatvaranja koje je prekinulo potražnju za njegovim proizvodima odlučio se za neuobičajeni potez. Tvrtka nije smanjivala proizvodnju, a trgovcima koji se našli u problemima ponudili su produženje rokova plaćanja, istaknuo je izvršni direktor Bertram Kandziora.

Riskantni se potez isplatio. Nakon nekoliko teških mjeseci, potražnja za Stihlovim alatom je skočila s obzirom da je ublažavanje proljetnih protuepidemijskih mjera došlo u vrijeme sezone radova u vrtovima. Od svibnja kompanija bilježi dvoznamenkaste stope rasta prodaje, a radi se i nedjeljom da bi se isporučile sve narudžbe.

Sposobnost Stihla da se provuče kroz recesijski labirint odražava nekoliko posebnih prednosti malih i srednjih tvrtki – one su u 90 posto slučajeva u obiteljskom vlasništvu, s dugoročnim pogledom na tržište i snažnom bilancom koja im omogućuje preživljavanje teških vremena.

Osim toga, podaci Eurostata pokazuju da su male i srednje kompanije u Njemačkoj općenito veće po prihodima i broju zaposlenih nego u drugim članicama Europske unije.

Rezultat svega toga je da su se njemačke tvrtke mnogo manje obraćale bankama za kredite u razdoblju od travnja do rujna nego slične kompanije iz Italije, Španjolske i Francuske, pokazuju podaci Europske središnje banke.

Istraživanje iz kolovoza konzultantske tvrtke McKinsey na 2200 malih i srednjih tvrtki iz pet europskih država pokazalo je da se mnogo manje ispitanika u Njemačkoj pribojavalo da će morati napustiti planove rasta poslovanja nakon krize nego tvrtke iz Francuske, Italije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva.

„Zbog činjenice da je većina njih u obiteljskom vlasništvu, visoko su kapitalizirane što je dobar amortizer u teškim vremenima“, ističe Niko Mohr, partner u McKinseyju i stručnjak za njemački segment malih i srednjih kompanija.

U obiteljskom je vlasništvu i Stihl, osnovan još 1926. godine, a vlasnici su još prije nekoliko desetljeća odlučili da neće biti „taoci“ banaka. Kapitaliziranost kompanije već se desetljećima kreće oko 70 posto što jamči donošenje poslovnih odluka neovisno o bilo kojem kreditoru koji bi mogao biti više fokusiran na kratkoročne poslovne ciljeve.

I dalje inoviraju

„Zbog negativnog stava banaka, obitelj koja posjeduje kompaniju došla je do zaključka da neće bankama dopustiti diktiranje poslovne politike te da se razvoj u budućnosti mora financirati iz vlastitih sredstava“, pojašnjava Bertram Kandziora.

Arburg, proizvođač strojeva za obradu plastike pored Stuttgarta, također u obiteljskom vlasništvu, u pandemiju je isto ušao s dobrim financijskim zaleđem. „Pandemija koronavirusa nema utjecaja na naš razvoj u srednjem i dugom roku te proizvodnu strategiju“, kaže Michael Hehl, partner u kompaniji.

„Čvrsto vjerujemo da bi bilo potpuno pogrešno sada prestati s inovacijama“, dodaje Hehl. Anketa koju je u rujnu provela Udruga strojarske industrije (VDMA) pokazala je da većina članica namjerava zadržati na istoj razini, pa i povećati proračune za investicije u idućoj godini. K tome, gotovo petina namjerava ulaganja povećati za više od 10 posto.

Međutim, nisu se sve priče među njemačkim malim i srednjim tvrtkama tako uspješne kao Stihl i Arburg. Podaci Udruge njemačkih komora industrije i trgovine (DIHK) prikupljeni među 13.000 kompanija pokazuju da je svaka 11. tvrtka u opasnosti od stečaja.

Patrik-Ludwig Hantzsch iz kreditne agencije Creditreform očekuje iduće godine 24.000 stečajeva u Njemačkoj, nakon što će ove godine propasti između 16.000 i 17.000 tvrtki. Najviše su u problemima tvrtke iz sektora ugostiteljstva.

Udruge njemačkih hotela i restorana (DEHOGA) tvrdi kako je prošlomjesečno istraživanje među 8868 poduzetnika iz tog sektora pokazalo da se njih 71 posto pribojava za svoju egzistenciju. No, u onim tvrtkama koje će preživjeti, kriza će ubrzati promjene.

Takav je primjer proizvođač automobilskih dijelova Mahle koji planira zatvoriti dvije tvornice u Njemačkoj i smanjiti ostale troškove kako bi se prilagodio tehnološkoj promjeni u svom sektoru i smanjenoj potražnji.

No, unatoč očekivanom padu ovogodišnje prodaje od 20 posto, izvršni direktor Jörg Stratmann kaže da održavaju ulaganja u istraživanje i razvoj „na visokoj razini“, pa su nedavno otvorili nekoliko milijuna eura vrijedan istraživački centar blizu Stuttgarta.