U četvrtoj godini od potpune ruske invazije na industrijsko srce Ukrajine, Kijev se suočava s još jednim izazovom – ovaj put od partnera: mehanizma Europske unije za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM).

Namet uveden 1. siječnja, za koji ukrajinska vlada i industrija tvrde da je već znatno smanjio izvoz čelika u Europu, osmišljen je kako bi se smanjio jaz u troškovima ugljika između proizvođača iz EU i stranih konkurenata. Njime se određuje cijena na ugrađene emisije CO2 iz uvoza u šest sektora: cement, aluminij, gnojiva, željezo i čelik, vodik i električna energija. Pojednostavljeno, to je zaštita europskih proizvoda od konkurencije iz drugih država koja ima manje troškove proizvodnje zbog nepostojanja ekoloških normi poput onih u EU, a koje ovdašnje proizvođače tjeraju na veća ulaganja i time veće troškove proizvodnje.

Ukinuli 3400 radnih mjesta

“Zbog invazije velikih razmjera, Ukrajina nije spremna za trenutačni prijelaz na ‘zelene’ standarde i potrebna joj je odgoda od nekoliko godina. Pozivamo Europsku komisiju da odgodi primjenu CBAM-a na ukrajinske izvoznike za najmanje tri godine. To će omogućiti proizvođačima, iscrpljenima ratom, da akumuliraju resurse za modernizaciju”, rekao je Mauro Longobardo, izvršni direktor ArcelorMittal Krivyi Rih, vodećeg proizvođača čelika u Ukrajini.

Ukrajina je pokušala pronaći izuzeće, s obzirom na činjenicu da je riječ o državi u ratu, no nije ga dobila, te su već vidljive posljedice – pad izvoza ključnih ukrajinskih proizvoda.

Ukrajina je više puta apelirala na Europsku komisiju da izuzme ukrajinske proizvode iz CBAM-a zbog više sile, navodeći uništenje energetske i industrijske infrastrukture, logistička ograničenja i značajne ekonomske gubitke koji su rezultat rata velikih razmjera. U skladu s postupkom, Europska komisija pripremila je posebno izvješće o procjeni potencijalnih posljedica primjene CBAM-a na Ukrajinu i podnijela ga Europskom parlamentu na razmatranje. Međutim, na temelju rezultata analize, Europski parlament nije podržao odobravanje privremenog izuzeća Ukrajini od mehanizma. Samo u prvom tromjesečju, ukrajinski proizvođači čelika izgubili su više od 1,1 milijuna tona izvoznih narudžbi za čelične proizvode iz EU. Zbog gotovo potpunog gubitka europskog tržišta koji je rezultat dodatnih plaćanja CBAM-a, ArcelorMittal Kryvyi Rih već je smanjio svoje proizvodne kapacitete – ljevaonicu i mehanički pogon, i ukinuo 3400 radnih mjesta u tim pogonima.

Prema izračunima GMK Centra, financijsko (carinsko) opterećenje industrije porast će s 12 posto u 2026. na 26 posto u 2030. Do 2030. izvoz dugih proizvoda i kvadratnih gredica u potpunosti će prestati; izvoz sirovog željeza pasti će za 75 posto, a ravnih proizvoda za 30 posto, što bi moglo dovesti do zatvaranja tri visoke peći u dva velika pogona. Ukupni gubici u izvozu čelika doseći će 1,75 milijardi dolara, a ukupna plaćanja CBAM-a u razdoblju 2026.-2030. iznosit će 1,2 milijarde eura, što je ekvivalentno dvogodišnjim kapitalnim ulaganjima u čeličnu industriju.

“CBAM i rat nisu baš kompatibilni”, rekao je ukrajinski ministar gospodarstva Oleksii Sobolev, ukazujući na dodatnu neizvjesnost koju sukob donosi ukrajinskim izvoznim cijenama. “To stvara dodatni nedostatak za nas, a onda je kupcima iz EU lakše preusmjeriti se u druge zemlje”, dodao je.

Podaci Europske komisije pokazuju da je Ukrajina najveći izvoznik CBAM robe – uglavnom čelika i cementa – u EU po volumenu. Komisija, regulatorno tijelo EU-a, prošlog je prosinca predvidjela “manji” učinak na ukrajinsko gospodarstvo – pad od 0,01 posto u usporedbi s osnovnom linijom za 2025. do 2035. – “zbog relativno niskog intenziteta emisija željeza i čelika proizvedenih u Ukrajini u usporedbi s nekim drugim proizvođačima iz trećih zemalja”. Međutim, Sobolev je rekao da bi porez mogao Ukrajinu koštati čak 6,5 posto BDP-a tijekom istog desetogodišnjeg razdoblja. Također je primijetio nagli pad izvoza u EU u nekoliko sektora.

model uspjeha

Nije problem u umjetnoj inteligenciji – problem je što kompanije još ne znaju što s njom

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Prema Europskom udruženju za čelik, u prvom tromjesečju 2026. izvoz gotovih čeličnih proizvoda iz Ukrajine u EU pao je za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je izvoz dugih proizvoda pao za dvije trećine. EU planira od srpnja smanjiti uvoz čelika bez carina za gotovo polovicu u usporedbi s razinama iz 2024., što bi dodatno povećalo troškove za ukrajinske izvoznike čelika.

Jurij Riženkov, glavni izvršni direktor ukrajinskog proizvođača čelika Metinvest, rekao je da bi, ako se ostavi nepromijenjen, mehanizam bio “ubojit” za ukrajinsku industriju čelika i ferolegura. Riženkov Metinvest dio je ukrajinskog udruženja proizvođača čelika, koje razgovara s vladom u Kijevu dok pregovara s komisijom o prilagodbi CBAM-a izvanrednim okolnostima u Ukrajini. Očekuje da će razgovori završiti u roku od dva mjeseca.

Iryna Holovko, stručnjakinja za tržište ugljika u Međunarodnom partnerstvu za djelovanje ugljika, rekla je da bi situacija u Ukrajini mogla odgovarati odredbi CBAM-a o višoj sili – “nepredvidivom, iznimnom i ničim izazvanom događaju” s “destruktivnim posljedicama” za gospodarstvo i infrastrukturu zemlje.

“Također razumijem da postoji ogromna osjetljivost oko odobravanja izuzeća Ukrajini, s obzirom na njezin status vodećeg izvoznika CBAM robe u EU”, dodala je. Komisija je dodijelila različite vrijednosti proizvodima iz zemalja izvan EU-a, ovisno o intenzitetu emisija njihove proizvodnje. Na primjer, isti čelični proizvod mogao bi imati trošak CBAM-a od 14,93 eura po toni ako se uvozi iz SAD-a, 98 eura/t iz Ukrajine i 252,50 eura/t iz Indije, kada se izračuna korištenjem zadanih vrijednosti.

Ne može se prilagođavati

Kako bi izbjegle plaćanje na temelju visokih zadanih vrijednosti, tvrtke bi trebale provjeriti svoje emisije od strane EU akreditiranih verifikatora. No, Ukrajina ističe kako mjerenje emisija CO2 u blizini prvih crta bojišta nije mali podvig. Jedan od razloga zašto bi čelik proizveden u Ukrajini mogao biti skuplji i manje privlačan uvoznicima iz EU jest taj što bi, bez provjerenih podataka o stvarnim emisijama, morali platiti prema zadanim vrijednostima.

“CBAM zahtijeva od zemalja da prilagode svoje politike zaštite okoliša kako bi ublažile troškove, ali Ukrajina trenutačno nije u poziciji da se prilagođava”, kaže Simone Borghesi, ekonomistica koja vodi istraživačku skupinu za klimatske promjene na Firentinskoj školi regulacije. Borghesi je rekla da komisija može poslati “snažan signal” dopuštajući Ukrajini da reinvestira svoje doprinose CBAM-u u dekarbonizaciju. S vlastitim sustavom trgovanja emisijama i zakonima o CBAM-u u izradi, Ukrajina se ne protivi porezu na ugljik niti poziva na opće izuzeće. Umjesto toga, rekao je Riženkov, “ono što zagovaramo jest postupno i realistično rješenje koje bi odražavalo ratne uvjete i omogućilo proizvođačima da prežive, moderniziraju se i dekarboniziraju prije nego što budu u potpunosti izloženi CBAM-u.”

Kao alat za zaštitu okoliša, CBAM je osmišljen kako bi potaknuo zemlje izvan EU da uvedu određivanje cijena ugljika i čišću proizvodnju kako bi njihov izvoz imao niže troškove pri ulasku u EU.

Ukrajinski ministar Sobolev je potvrdio da će, nakon što teret rata nestane, politika ugljika biti jedan od prioriteta Ukrajine: “Dugoročno ćemo biti puno zeleniji, isplativiji i konkurentniji. Stoga podržavamo CBAM.”