Na europskom kontinentu, gdje ih živi između deset i dvanaest milijuna, zovu ih najvećom manjinom. Ponajviše ih je u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji i Makedoniji. U Hrvatskoj ih ima oko 17 tisuća, uglavnom u Međimurju. U jeku pandemije koronavirusa malo tko ih spominje, međutim uđe li virus u romska naselja satkana od trošnih kućica, proširit će se poput požara i pretvoriti u pravu i zdravstvenu i humanitarnu katastrofu, piše Večernji list.

koronakriza

Poslodavac za nju nema sluha: ‘Suprug mi je liječnik, a ja nemam kuda s malim djetetom’

Valjda htijući spriječiti takav scenarij, neke su europske zemlje poput Slovačke, Rumunjske i Bugarske odlučile poduzeti dodatne mjere stavivši romska naselja pod karantenu ili ih blokiravši policijskim snagama. Zbog toga su svoj glas podigle romske organizacije diljem Europe upozoravajući da koronakrizu desničarski ekstremistički i nacionalistički političari koriste kako bi provodili svoje rasističke pozicije i legitimirali ih kao vladine mjere.

– Dobro je što smo s jedne strane u svojim naseljima socijalno udaljeni i na neki način izolirani od zajednice. Hrvatska se dobro nosi s pandemijom, među najboljima je u Europi. Vladine mjere pomoći za ekonomiju i radnike su za svaku pohvalu, ali nema mjera za pomoć najugroženijim skupinama u koje se ubrajaju i Romi koji su itekako pogođeni krizom. Srećom, virus se kod nas još nije pojavio u naseljima, a ako se to dogodi – bit će to novo žarište, katastrofa. Govorim o tome na sve strane, upozoravam. I mislim da me se čuje. Ali me se ne sluša – kaže Veljko Kajtazi, saborski zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine.