Iako se u medijima i dalje najviše ističe tamna strana Kosova, koja je svoje lice pokazala na prošlotjednim prosvjedima protiv korupcije na sveučilištu, ali i nezaposlenosti i beznađa, dobar dio predrasuda o zaostalom Kosovu pada u vodu već pri slijetanju na novi aerodrom u Prištini, baš onakav kakav Zagreb sanja već dugo. Zračna luka Adem Jashari, elegantno zdanje s osam izlaza za putnike i kapacitetom od dva do pet milijuna putnika, otvorena je prošloga listopada zahvaljujući investiciji tursko francuskog konzorcija Limak-Aéroports de Lyoncosting, teškoj oko 140 milijuna eura.

Turci su očito prvi koji su namirisali gospodarski potencijal Kosova, dosad su osim u zračnu luku već uložili oko 340 milijuna eura, u planu je ulaganje u energetiku, zanimaju ih telekomunikacije, prehrambeni sektor. Interes pokazuju i američke kompanije, Rusi, Talijani, a zahvaljujući bogatim nalazištima vrijednih ruda na Kosovu energetika je svima prvi cilj. Potencijal za gospodarski rast jako je velik, no brojni su izazovi za investitore jer je tržište još neuređeno, bez službenih statistika i analiza, a tu je i korupcija, kažu nam predstavnici hrvatskih kompanija koje već rade ili se spremaju na Kosovo.

Robna razmjena između Hrvatske i Kosova na razini je od oko 70 milijuna eura, s tim da je hrvatski izvoz na Kosovo u 2012. bio oko 14,7 posto viši nego 2010. godine i iznosio je 63,1 milijuna eura, a uvoz s Kosova bio je 2,74 milijuna eura. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Na Kosovu posluje 120 hrvatskih tvrtki, od kojih 40 njih ima svoje tvrtke kćeri i predstavništva, a ostali posluju putem svojih zastupnika. Dosad je tako radila i Pliva, koja ovih dana otvara vlastito predstavništvo u Prištini, planira širiti portfelj i jačati marktinške aktivnosti kako bi povećala tržišni udjel.

"Važno je biti prisutan, povezati se sa svojim klijentima i imati lokalne zaposlenike koji su upoznati s uvjetima koji vladaju na tržištu. Pliva već radi na različitim tržištima, mi se možemo prilagoditi činjenici da na Kosovu nema lista lijekova i da se kupuju na gotovinu u ljekarnama, jer je to djelomice tako i u Bosni i Hercegovini. Što se tiče korupcije, Pliva svuda posluje visokoetično i toga se kanimo držati i na Kosovu", kaže Tihomir Orešković, predsjednik Uprave Plive, te podsjeća na strogi antikorupcijski kodeks koji vlada na razini cijele Teva grupe, u okviru koje posluje i Pliva.

Uvoze sve živo

Naši gospodarstvenici koji imaju iskustva s Kosovom tvrde kako Hrvatska ni izdaleka nije prepoznala i iskoristila potencijal tržišta u zemlji koju je priznala još 2008., to više što stanovnici Kosova vole hrvatske brendove. Od većih igrača, osim Plive na Kosovu već dugo posluje Croatia osiguranje, Ledo je ulaganjem u tržište povećao udjel svojih proizvoda, Saponia Osijek znatno je povećala izvoz.

"Kosovo uvozi sve živo, i ovdašnji stanovnici rado bi vidjeli mnoge hrvatske brendove kojih još nema. Velika je šansa za prehrambenu industriju, svoje mjesto na tržištu sigurno bi našla Podravka, ali i Končar, koji je, uostalom, u bivšoj Jugoslaviji bio vodeći dobavljač transformatora za Kosovo. S druge strane, na Kosovu je nekolicina odličnih proizvođača s europski konkurentnim proizvodima i cijenama, od čipsa, cipela ili cijevi za plinovode, koji bi svoje mjesto mogli naći i u Hrvatskoj", kažu nam predstavnici hrvatskih tvrtki koji su zajedno s partnerima s Kosova počeli raditi na konkretnom projektu osnivanja Hrvatsko-kosovskog poslovnog kluba. Osnovna je ideja povezati sve one koji na bilo koji način povezuju dvije zemlje, uključujući i emotivne veze.

"Na Kosovu ima jako puno zagrebačkih studenata, mnogo sklopljenih brakova, ali i konkretnih poslovnih ideja. Ideja je umrežavanje i razmjena ideja i informacija na svim razinama", objašnjava naš sugovornik najavljujući uskoro lansiranje web stranice Hrvatsko-kosovskog poslovnog kluba. Naši sugovornici također tvrde da će Klub raditi sve ono što nije radila HGK, s kojom su bili razmjerno nezadovoljni i ne žale za zatvaranjem ureda Komore prošle godine.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Demografski plus

Nije floskula da gospodarski potencijal Kosova leži na stanovnicima zato što je Kosovo "najmlađa" država u cijeloj Europi, s prosječnom starošću stanovništva od tek 27 godina. Mladost mogu zahvaliti tradiciji obitelji s mnogo djece, što je unatoč blagom padu zbog rasta standarda još uvijek pravilo. Demografska slika golema je prednost koju će Kosovo iskoristiti u svom gospodarskom rastu, otvaranju prema novim tržištima i kulturama. Ulice Prištine podsjećaju na sveučilišne gradove u Americi, pune su mladih i modernih mladih ljudi kojima je, kažu nam u neobaveznom ćaskanju, dosta prošlosti. Zanimaju ih obrazovanje, dobra zabava, svi su željni putovanja, ali istodobno imaju iskrenu želju da pridonesu dobrom životu u vlastitoj zemlji. Razgovaramo na engleskom, ili u najboljem slučaju mješavini hrvatskog i engleskog, jer mlađe generacije u školi nisu učile srpski jezik. Poslovnjaci koji rade na Kosovu hvale ih da većina odlično govori engleski, što im je plus pri zapošljavanju.

Za dobro poznavanje engleskoga zaslužni su i Amerikanci, kojih je na Kosovu mnogo zbog NATO snaga. Doznajemo i da je zahvaljujući upravo stranim vojnicima procvjetao ugostiteljski sektor u Prištini, čiji centar vrvi modernim kafićima i malim restoranima kakvi se mogu naći po svjetskim metropolama. "Da stranci sad napuste Prištinu, svi bi se ti restorani zatvorili, jer lokalci nemaju para to plaćati svaki dan", ipak doznajemo.

Nezaposlenost i emigracija

Mnogo je mladih Kosovara nezaposleno, što je jedan od osnovnih izvora frustracija cijele generacije. Procjenjuje se da je na Kosovu oko 45 posto stanovništva nezaposleno, a među mladima ta je stopa visokih 60 posto. Među onima koji su zašli u srednje godine stoga je dosta onih koji planiraju odlazak zauvijek, iako tu imaju posao."Ja sam farmaceut, žena mi je liječnica i spremamo se uskoro u Njemačku. Učili smo jezik, položili ispite koji su bili potrebni da dobijemo dozvolu za rad, sad još treba odraditi neke tehničke stvari. Ja ću raditi u ljekarni za četiri tisuće eura mjesečno, to se ne može mjeriti s mojom plaćom ovdje, supruga će raditi u bolnici. Djeca nisu presretna, imaju tu život, ali još su dovoljno mala da se tamo dobro snađu", kaže nam 40-godišnjak koji više nema strpljenja čekati da se Kosovo više okrene budućnosti.

Možda se on ne uklapa u većinu koja je ranije trbuhom za kruhom odlazila na nešto slabije plaćene poslove, no emigracija Albancima s Kosova nije ništa novo, pa i danas najviše novca na Kosovo dolazi iz dijaspore. "Nema službenih brojki jer Kosovo nema službenu statistiku gotovo ni o čemu, no od dijaspore se godišnje u zemlju slijeva oko pola milijarde eura. To je novac koji emigranti šalju svojim obiteljima iz Švicarske, Njemačke, Italije, djelomice i Hrvatske. A za razliku od prije, kad su van išli samo muškarci, sad se iseljavaju cijele obitelji", kažu nam naši sugovornici na ručku u talijanskom restoranu na zadnjem katu Hotela Emerald, jednog od nekoliko prištinskih hotela s pet zvjezdica u kojem je Pliva prošlog četvrtka predstavila svoje poslovanje kosovskim medicinarima i farmaceutima. Emerald je albanska investicija i prvi hotel HIB grupe, kompanije koja se inače bavi energetikom i na Kosovu ima 11 benzinskih crpki. Safet Mehmetaj, direktor prodaje u Hotelu Emerald, kaže da su u Prištinu polako počele pristizati i turističke grupe.

"Posjećuju nas grupe uglavnom iz dalekih zemalja na balkanskim turama, no nema Amerikanaca jer se oni još boje da je grad nesiguran. Ipak, u hotelu najviše odsjedaju poslovnjaci, a dobar dio prihoda ostvarujemo od svadbi u velikoj kongresnoj dvorani. Iako imamo 60 posto zauzetosti, profitabilnost nam je i dalje dosta niska i na tome radimo", objašnjava Mehmetaj. Jednog dana, kad se Amerikanci oslobode straha, Priština će im sigurno biti zanimljiva jer je jedan od rijetkih europskih gradova u kojem mogu vidjeti spomenik svom bivšem predsjedniku Billu Clintonu koji ima svoju ulicu, kao i George Bush.Inače, najpoznatiji hotel u Prištini je Swiss Diamond, poznatog albanskog poduzetnika Behgjeta Pacollija, u samom centru. I stari hotel Priština još nosi pet zvjezdica, iako su mu s vremenom "otpale" barem dvije.

(Ne)red: parking u nedovršenoj garaži, u restoranima bez cigareta 

Snalažljivost na svakom koraku, još da je iskoriste u modernizaciji društva i poslovanju…

Dok na Kosovu s jedne strane cvatu korupcija i sitni kriminal, a u prometu vlada priličan nered, nekih pravila Kosovari se drže bez iznimke. Recimo, iako je potrošnja duhanskih proizvoda jako velika, a cigarete se uredno prodaju na svakom uglu, nema šanse da netko prekrši zabranu pušenja na javnim mjestima koja je na snazi od lani. Kosovari koji piju alkohol ne usuđuju se sjesti za volan nakon jednoga piva zbog zabrane vožnje pod utjecajem alkohola. Policija je, kažu nam, nepotkupljiva pa se ne isplati ni pokušavati ponuditi eure i izbjeći "puhanje". Parkiranje je u svakom gradu izazov, u Prištini je spoj egzotike i malog poduzetništva. Svaka slobodna ploha u centru malo je privatno parkiralište, dečki koji naplaćuju parking imaju svoju aluminijsku kućicu iz koje nadziru i čuvaju vaš automobil. Ako je parking prepun, možete stati i blokirati drugi automobil, ali u tom slučaju s punim povjerenjem ostavljate ključ čuvarima parkinga koji će po potrebi premjestiti vaš auto. Uredno se parkira i u nedovršenoj garaži kuće čija je gradnja, čini se, stala napola, prilaz garaži je krater susjedne srušene kuće iz koje zjape raznoboljni popoločani zidovi bivših kupaonica, a nije problem ako blokirate mercedes parkiran ispred jer gazda "još spava". U neredu je snalažljivost važna stvar, Kosovari se nadaju da će je iskoristiti i u procesu modernizacije društva i poslovanja koja ih čeka.