Nijaz Hastor, koji je u neobvezujućoj ponudi za Cimos ponudio najvišu kupoprodajnu cijenu, povlači se iz bitke za preuzimanje posrnule slovenske kompanije, piše ljubljanski Dnevnik. Hastor, koji je vlasnik ASA Prevent i njemačke kompanije Prevent Dev, kupio je od Cimosa u ožujku ove godine tvornicu u Srebrenici.

Pohod na koparsku grupu, koja je zapošljavala oko 7000 radnika, Hastoru je, kako se navodilo, trebala pomoći financirati ruska državna banka VTB. Hastor je navodno vrijednost Cimosa, uključujući i dugove, procijenio na 250 milijuna eura. Do kraja ovog mjeseca tri ponuđača, koja su se upoznala s detaljima poslovanja Cimosa, trebala su dostaviti obvezujuće ponude. Osim Hastora u igri su ostali i španjolski CIE Automotive i francuski Maike Automotive. No, u završnici utrke će se za Cimos, prema informacijama Dnevnika, boriti samo španjolska i francuska kompanija budući da se Hastor povukao. 

Povratak kupaca
Budući da je Hastor dao najvišu neobvezujuću ponudu, ovih dana su u Njemačku otputovali čelnici Društva za upravljanje potraživanjima banaka (DUTB) koji Hastora pokušavaju uvjeriti da dostavi obvezujuću ponudu, tvrde neimenovani izvori Dnevnika.  Druga dva natjecatelja za Cimos su značajna imena u automobilskoj industriji.  Francuski Maike Automotive, poput Cimosa, proizvodi za automobilsku industriju. Važan dio proizvodnog programa predstavlja proizvodnja turbopunjača, jednog od najtraženijih dijelova u automobilskoj industriji.

Upravo je u proizvodnja tih dijelova Cimos u svjetskom vrhu. Španjolski suparnik, CIE Automotive znatno je veći od Maikea, 2014. godine ostvario je 2,2 milijarde eura prihoda od prodaje, što predstavlja godišnji rast od gotovo 30 posto.  Nakon podnošenja obvezujućih ponuda će uslijediti zaključak pregovora. Proces prodaje trebao biti završen, kao što je planirano, do kraja ožujka. Kako je prošle godine poslovao Cimos nije službeno objavljeno. Prema neslužbenim podacima, kompanija je u tom razdoblju dosegnula oko 320 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 10 milijuna manje od planiranoga.

Usto, navodi se da će se dobit kretati oko pozitivne nule. Ipak, prema službenim podacima Cimos je u prva tri tromjesečja prošle godine ostvario 296 milijuna eura prihoda od prodaje. Zbog financijskih poteškoća i postupka prisilne nagodbe Cimosovi kupci izgubili su povjerenje, ali se, kako tvrdi Dnevnik, polako vraćaju, uključujući i one koji su dio ugovora potpisali s Cimosovim konkurentima. Tome bi značajno mogao pridonijeti Hermann Gerd Rosendahl, od sredine prošle godine novi predsjednik uprave Cimosa, njemački državljanin s dobrim vezama u automobilskoj industriji.

Dugotrajni pregovori
Veće i brojnije ugovore kupci uvjetuju privatizacijom Cimosa. Dugotrajni pregovori s lokalnim političkim vodstvom i bankama vjerovnicima uzeli su svoj danak. Prema informacijama Dnevnika, Cimosovo vodstvo je kod svojih kupaca u automobilskoj industriji provjeravalo koji će od potencijalnih kupaca za njih biti najprihvatljivije. Nekad velika kompanija Cimos pala je na tako niske grane da su je morali spašavati vjerovnici te su u kapital morali pretvoriti 150 milijuna eura loših kredita. U najboljim danima Cimos je u Sloveniji imao tri tisuće zaposlenika, a u tvrtkama u Srbiji, BiH i Hrvatskoj četiri tisuće. U međuvremenu, mnoge od tih tvrtki su promijenile vlasnika.