U Srbiji su moguća dva rješenja za građane koji su nepovoljno zaduženi u švicarskim francima, poglavito ako su kredite uzeli za kupnju stanova, tvrde u utorak beogradski mediji.

Prvi model bio bi duža otplata i produljenje roka otplate do deset godina, a drugi vraćanje rate na prvobitan iznos, a rješenje bi moglo biti poznato u idućih desetak dana, pišu "Večernje novosti" pozivajući se na izvore u Narodnoj banci Srbije (NBS).

Banke već dva mjeseca razmatraju modele za klijente koju su zajmove uzeli u švicarskim francima i teško ih otplaćuju zbog nepovoljnih tečajnih razlika koje su u međuvremenu osjetno povećale rate.

Pet banaka koje su odobrile najviše kredita u nekad popularnim "švicarcima" trebale bi ponuditi mogućnost produljenja roka otplate do deset godina i tako smanjiti mjesečne obveze. Ta mogućnost, s druge strane, nije povoljna za građane, jer im se smanjuju rate, ali zbog produljenja roka otplate povećava se ukupna vrijednost stambenog kredita, koja inače nije mala.

Druga varijanta za korisnike stambenih kredita u švicarskim francima, koja se razmatra, jest da se cijeli iznos odobrenog kredita vrati na nultu razinu, a da nastale troškove i obveze zbog nepovoljne promjene tečaja podijele klijenti i banka. U tom slučaju bankari bi za utvrđeni iznos umanjili otplatu kredita, a tečaj bi bio fiksiran na određenu razinu za otplatu svih budućih rata. Ova mogućnost je, kako navode "Večernje novosti", slična mađarskom modelu, a Narodna banka bi trebala ponuditi rok na koji bi tečaj bio "zaleđen".

Istodobno, bankari u ovom trenutku smatraju da nije vrijeme za prebacivanje stambenih kredita iz švicarskih franaka u eure, jer su i kamate i tečaj u euro valuti nepovoljno visoki.

Građani, koji su se u Srbiji zadužili prije pet godina, uzeli su kredit po tečaju od 55 dinara za franak, a euro je tada vrijedio 87 dinara. Danas je tečaj franka 94, a za euro treba platiti oko 113 dinara. Dakle, tko je 2007. uzeo zajam od 100.000 franaka ili tadašnjih 63.000 eura, sad otplaćuje 87.000 franaka, a taj dug je u eurima čak 72.000.

Ekonomisti, međutim, drže da bi primjena bilo kojeg od dva ponuđena modela bilo rješenje na kratak rok, jer su stambeni krediti u švicarskim francima uzeti na razdoblje od 20 do 30 godina, što je suviše dug rok da bi se mogle predvidjeti tečajne oscilacije švicarskog franka, navode "Večernje novosti".

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?