Mnogi su ove godine proveli više vremena u svojem domu nego inače. Naravno da je dom uvijek važan, ali kada u njemu boravimo danima, tjednima ili mjesecima, spoznajemo koliko on utječe na kvalitetu života. Je li u njemu prevruće ili prehladno? Je li zrak suh ili možda prevlažan? Jesu li računi za režije pomalo zastrašujući?

Osim što su važne u životu ljudi zgrade mogu utjecati i na budućnost našeg planeta. Kad razmišljamo o klimatskim promjenama i emisijama ugljika, obično razmišljamo o naftnim platformama, rudnicima ugljena i automobilima koji onečišćuju okoliš.

Često nismo ni svjesni da se 40% energije troši u zgradama i da u njima nastaje 36% stakleničkih plinova u EU povezanih s potrošnjom energije, uglavnom zbog grijanja i hlađenja, za koje se često upotrebljavaju fosilna goriva i stara, neučinkovita oprema.

Ekologizacija grijanja

Stoga, budući da smo ozbiljno naumili ostvariti cilj klimatske neutralnosti do 2050., moramo se usredotočiti na zgrade. Većina zgrada u Europi starija je od 20 godina, a do sredine ovog stoljeća njih 85% bit će još uvijek u uporabi. Da bismo imali zeleniju budućnost, moramo dakle dekarbonizirati zgrade koje su već izgrađene.

Komisija je u svrhu ostvarivanja tog cilja ovoga listopada predstavila inicijativu “val obnove”, u okviru koje do 2030. planiramo udvostručiti stopu obnove u EU i obnoviti 35 milijuna zgrada.

Naš je cilj olakšati obnovu uklanjanjem postojećih zakonodavnih, administrativnih i financijskih prepreka. Naglasak će biti na ekologizaciji grijanja i hlađenja, poboljšanju zgrada s najlošijim energetskim svojstvima, smanjenju energetskog siromaštva i obnovi javnih zgrada. Smatramo da stambeni objekti, škole i bolnice imaju prioritet.

Želja nam je potaknuti obnovu zgrada kako bi one bile energetski učinkovitije i održivije zahvaljujući boljoj izolaciji, zamjeni prozora i korištenju lokalno proizvedene obnovljive energije, primjerice s pomoću toplinskih crpki, solarnih ploča na krovovima ili novih uzbudljivih rješenja kao što je ugradnja fotoosjetljivih ploča u zgrade.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Te mjere imaju i dvije važne dodatne koristi koje su sada, kada se suočavamo s učinkom pandemije na ljude i poslovanje, od posebne važnosti. Kao prvo, što je zgrada energetski učinkovitija, niži su iznosi računa za potrošnju energije.

Sveobuhvatna obnova može smanjiti troškove za energiju u kućanstvu i do 75%. S obzirom na izazovna vremena to koristi svima, a posebno milijunima Europljana koji sada imaju poteškoća s postizanjem odgovarajuće temperature u svojem domu bilo ljeti ili zimi.

Kao drugo, radovi na obnovi zgrada radno su intenzivni i mogu potaknuti gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta, posebno u malim i srednjim lokalnim poduzećima.

Analiza Međunarodne agencije za energiju pokazuje da 60% novca kojeg potrošimo na obnovu odlazi u plaće zaposlenih u građevinskom sektoru i sektoru građevinskog materijala. Uz pravilnu provedbu strategije predviđamo da će se u građevinskom sektoru u EU do 2030. otvoriti dodatnih 160.000 zelenih radnih mjesta.

Novi fond za oporavak

Zagreb je u ožujku pogodio razoran potres u kojem su oštećene mnoge zgrade koje je sada potrebno obnoviti. No to nije jedini razlog zašto je naglasak na obnovi zgrada u Hrvatskoj posebno relevantan.

S obzirom na to da je velik broj zgrada u Hrvatskoj izgrađen prije 1987., većina ih ima pretjeranu potrošnju energije i nije u skladu s modernim standardima. Sveobuhvatnom obnovom potrošnja energije u zgradama mogla bi se smanjiti i do pet puta! To bi pak znatno pomoglo onima koji imaju poteškoća sa zagrijavanjem svojih domova zimi i hlađenjem ljeti.

Vrlo mi je drago da je u Hrvatskoj već na snazi ambiciozna politika obnove. Vlada do 2030. planira povećati stopu energetske obnove s trenutačnih 0,7% na 3% godišnje.

Osim toga, uvest će se posebni pokazatelji kojima će se podržati pretvorba u zgrade gotovo nulte energije, što znači da bi trebale biti pametne i energetski učinkovite, ali i upotrebljavati čistu energiju. Ti će planovi potaknuti i lokalni građevinski sektor i sektor obnovljive energije.

Europa može pomoći Hrvatskoj da u tome uspije. Inicijativom “vala obnove” nastojimo ukloniti prepreke koje trenutačno obnovu čine kompliciranom i skupom.

U okviru našeg novog fonda za oporavak pod nazivom Next Generation EU i sljedećeg dugoročnog proračuna EU na raspolaganju će biti stotine milijardi eura, koje će države članice moći uložiti u zelenu tranziciju, uključujući obnovu. Iskoristimo tu mogućnost i uložimo sredstva u nešto što je važno.