EN DE

U regiji jača ideja bioenergetskih sela

Autor: Poslovni dnevnik
05. veljača 2018. u 21:59
Podijeli članak —
Moguće i udruživanje stanovnika u takozvane energetske zajednice/FOTOLIA

Koriste iskustva Njemačke i Austrije.

Selo Kostojevići kod Bajine Bašte u Srbiji proizvodit će i koristiti energiju iz obnovljivih izvora, prije svega iz biomase.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ono je među sedam bioenergetskih sela iz regije u projektu "Biovil" koji finacira Europska unija u cilju unapređenja kvalitete života lokalnog stanovništva. Prošlog tjedna u Beogradu su pokazna iskustva Njemačke i Austrije koje posjeduju na stotine takvih sela, piše internetski portal ekapija. Kostojevići je, tako, jedino selo u Srbiji koje ima daljinski sistem grijanja, ali na mazut.

Selo Kostojevići kod Bajine Bašte u Srbiji proizvodit će i koristiti energiju iz obnovljivih izvora, prije svega iz biomase.

Ono je među sedam bioenergetskih sela iz regije u projektu "Biovil" koji finacira Europska unija u cilju unapređenja kvalitete života lokalnog stanovništva. Prošlog tjedna u Beogradu su pokazna iskustva Njemačke i Austrije koje posjeduju na stotine takvih sela, piše internetski portal ekapija. Kostojevići je, tako, jedino selo u Srbiji koje ima daljinski sistem grijanja, ali na mazut.

Selo je okruženo šumama u blizini rijeke Drine, a status bioenergetskog sela omogućit će im prelazak na efikasnije grijanje na biomasu, pa neće biti ovisni o skupom i prljavog energenta. "Pored toga ekološki aspekt je ogroman, svi znamo koliko mazut zagađuje. Svi parametri, sva mjerenja zagađenosti čak i na selu pokazuju da je situacija alarmantna", kaže Nenad Lečić iz Opštine Bajina Bašta.  Sva bioenergetska sela obuhvaćena projektom u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Makedoniji i Rumunjskoj, rade i na širenju toplovodne mrežu kako bi priključili što više korisnika.

Pored energetske i ekološke koristi, taj europski koncept donosi i velike uštede na troškovima grijanja. Mihael Kurteš iz općine Perušić iz Hrvatske kaže da će sve javne institucije koje se griju na lož-ulje uštedjeti 40 do 50%, u odnosu na postojeće grijanje. Regija raspolaže velikim potencijalom biomase od šumskih, drvnih i poljoprivrednih ostataka. "Trudimo se uključiti u ovaj koncept i iskoristimo potencijal koji se do sada nije koristio", kaže Vasil Božikaliev iz bioenergetskog sela u Makedoniji.

Bioenergetska sela jačaju lokalnu privredu, a prikupljanje i obrada biomase zapošljava njihove stanovnike.  "To može podrazumijevti i udruživanje samih stanovnika u takozvane energetske zajednice, koji onda mogu postati vlasnici tog sistema – i korisnici i dobavljači", kaže Miodrag Gluščević, voditelj projekta iz Stalne konferencije gradova i općina. U zemljama Europske unije koncept bioenergetskog sela razvili su pokreti građana kako bi tehnološkim unapređenjem energetskog sektora poboljšali životnu sredinu. 

Autor: Poslovni dnevnik
05. veljača 2018. u 21:59
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close