Prema Global Entrepreneurship Monitoru (GEM), poduzetnice su najzaslužnije za ekonomski rast niže i srednje razvijenih zemalja poput onih u Latinskoj Americi i Karibima. U tim je zemljama udio žena među poduzetnicima dva do tri puta veći od primjerice ekonomski razvijene EU. S druge strane, brzorastuća tržišta istočne Europe još nisu razvila svijest o ženskom poduzetništvu što naše susjedstvo svrstava na samo dno ljestvice po udjelu žena među vlasnicima tvrtki. Prema GEM-ovu istraživanju, zemlje s malim ili srednje malim primanjima po stanovniku bilježe veću poduzetničku aktivnost od razvijenijih zemalja. To se posebno odnosi na Latinsku Ameriku i Karipsko otočje, koji između ostalog imaju najveću stopu žena u poduzetništvu od svih promatranih zemalja. Istraživanje isto tako sugerira da što je država razvijenija, veća je stopa muškaraca među vlasnicima poduzeća. Samo su Japan i Peru u 2007. godini bilježili veću aktivnost žena u osnivanju novih poduzeća. U Latinskoj je Americi stopa žena među mlađim poduzetnicima 24 posto, a među poduzetnicama s dužim stažem 57,1 posto. U pravilu žene otvaraju svoja poduzeća u uslužnim djelatnostima koje su diljem svijeta najatraktivnije kada govorimo o ženama. No gledajući očuvanje biznisa, priča se mijenja. Ženama je, primjerice, mnogo lakše održati svoje tvrtke u razvijenim zemljama, dok je u državama s manjim BDP-om ženama mnogo teže održavati financijsku stabilnost pa je “vijek trajanja” ženskih poduzeća teško očekivati nakon 42. mjeseca. Što se godina tiče, u slabije razvijenim zemljama prosječna dob žene koja pokreće vlasiti biznis kreće se od 25 do 34 godine, a veća primanja i priznanja očekuju se tek u dobnoj skupini od 35. do 44. godine. U razvijenim državama žene se odlučuju na vlastiti biznis od 25. do 44. godine života, dok vrhunac svoje karijere dostižu tek između 35. i 54. godine života. Bez obzira na razvoj države, žene koje se najčešće odlučuju na poduzetničke pothvate su one koje već imaju posao, bez obzira je li na puno, određeno ili pak na neodređeno radno vrijeme. Nezaposlene žene, umirovljenice ili studentice na uspjeh ne računaju, te se i rjeđe odlučuju na takve korake u svojoj karijeri. To se može objasniti većim socijalnim kapitalom i idejama koje se rađaju u radnom okolišu. Gledajući prema obrazovanju, žene u razvijenim zemljama daleko su obrazovanije od svojih kolegica iz zemalja sa slabijim primanjima po stanovniku.

No iznenađujuće, stupanj obrazovanja najčešće nije povezan s uspjehom poduzetničke ideje. Kada je motivacija u pitanju, žene su, bez obzira na naciju, manje optimistične i manje samouvjerene od muškaraca pri pokretanju vlastitog biznisa. No s prvim koracima i realizacijom ideje njihovo samopouzdanje raste, mnogo više nego kod muškaraca. Ali, čak je i strah od propadanja tvrtke veći kod žena nego kod muškaraca u svim državama u kojima se provodi istraživanje. Strah je mnogo više izražen u europskim i azijskim državama nego u Latinskoj Americi i na Karibima. Prema GEM-ovu istraživanju, Hrvatska prema poduzetničkoj aktivnosti zauzima 19. mjesto od 35 zemalja, što je najbolji rezultat Hrvatske od 2002. otkako se istraživanje provodi. U 2005. na 16 odraslih stanovnika dolazio je jedan poduzetnik, dok je 2002. odnos bio jedna poduzetnički aktivna osoba na 30 odraslih. No veći je broj osoba postao poduzetnički aktivan jer ih je situacija na to natjerala nego onih koje su to učinile svojom voljom. Jedan od problema poduzetništva jest i nedovoljna izvozna orijentacija, jer čak 68 posto odraslih poduzetnika koji posluju dulje od 42 mjeseca nema nijednog kupca izvan Hrvatske, dok je, primjerice, u Sloveniji taj postotak dvaput manji. Regionalne razlike u poduzetničkom kapacitetu Hrvatske smanjuju se, ali raste jaz između poduzetničke aktivnosti muškaraca i žena te iznosi 3,79 u korist muškaraca, dok je prosjek zemalja iz GEM-ova istraživanja 1,6. Također, u Hrvatskoj poduzetnici imaju srednju razinu obrazovanosti, dok su u zemljama u kojima je bilo GEM-ovo istraživanje poduzetnici visoko obrazovani. Iako preciznih podataka nema, stručnjaci procjenjuju da je u Hrvatskoj poduzetnika dvostruko više od poduzetnica. Kako pokazuju neka istraživanja, tek je 25 posto žena osnivačica trgovačkih društava, a tzv. kreditnih poduzetnica 20 posto. Muškarci i žene najbliži su prema poduzetničkoj aktivnosti u najmlađoj dobi, do 24 godine, i ponovno u dobi od 55 godina nadalje. U razdoblju u kojemu su žene obiteljski aktivne, muškarci su poduzetnički aktivniji. “Taj se problem ne može rješavati kreditnim programom, nego dugoročnim program razvoja određenih usluga koje pomažu obiteljski život, a zatim i promjenom kulturoloških stajališta”, tvrde u Udruzi poslovnih žena Krug, koju vodi Jadranka Radovanić. “Osnovni hendikepi za značajniju zastupljenost i veću kompetitivnost žena u poduzetništvu ogledaju se u tradicionalnim predrasudama, sociološkim stavovima odgovornih za razvoj poduzetništva, nepovjerenju prema ženama, te nedorečenosti zakonodavne infrastrukture kao pretpostavke za snažniji razvoj poduzetništva. Mogućnosti za žene koje ulaze u svijet poduzetništva rastu, no taj proces ovisi o vrsti djelatnosti, jer različite djelatnosti osiguravaju različite mogućnosti za brži razvoj poduzetništva kod žena”, zaključuje dr. sc. Ivanka Avelini-Holjevac, predsjednica riječkog ogranka Kruga.