U Europskoj uniji je lani proizvedeno ukupno 5,3 milijuna tona tjestenine, što je 1,8 milijuna tona ili 51 posto više nego prije deset godina.  Po stanovniku EU-a lani je tako proizvedeno gotovo 10,5 kilograma tjestenine – špageta, makarona, rezanaca, pužića, listova za lazanje i sličnog, navodi se u izvješću Eurostata. Vrijednost ukupne proizvodnje tjestenine u 28-zemalja članica EU-a u 2016. godini iznosila je 5,7 milijardi eura. 

Njemačka najveći uvoznik 
U izvješću ne iznenađuje podatak da je Italija daleko najveći proizvođač te prehrambene namirnice u EU. S ukupno 3,8 milijuna tona proizvedene tjestenine u prošloj godini, u vrijednosti 3,9 milijardi eura, Italija je bila zaslužna za 72 posto ukupno proizvedene količine u EU. Italija je također daleko najveći izvoznik tjestenine, s ukupno izvezenih 1,8 milijuna tona u prošloj godini, a što je činilo 77 posto ukupnog izvoza svih zemalja članica EU-a.

U 2016. godini zemlje članice EU-a izvezle su gotovo 2,3 milijuna tona tjestenine, pri čemu se s više od dvije trećine tih količina, odnosno 67 posto, trgovalo unutar same Unije, pokazalo je izvješće.  Njemačka je među zemljama članicama u 2016. uvezla najveće količine tjestenine – 362 tisuće tona, ili 26 posto ukupnog uvoza zemalja članica EU-a. Slijedi Francuska, s ukupno uvezenih 314 tisuća tona, odnosno 23 posto. S nešto većim zaostatkom prati ih Velika Britanija, s uvezenih 139.000 tona ili 10 posto ukupnog uvoza. Slijede Nizozemska, s 82.000 tona, ili šest posto, Belgija, sa 62.000 tona, ili četiri posto, te Švedska i Poljska, s po oko 53.000 tona, odnosno oko četiri posto. 

Petina se izveze u SAD 
Kada se radi o izvozu u zemlje izvan EU-a, koji je u 2016. dosegnuo 743 tisuće tona, tjestenina proizvedena u EU najvećim je dijelom – 167 tisuća tona – bila isporučena u SAD. Time se više od petine ukupnog izvoza tjestenine u zemlje izvan EU-a odnosilo na najveće svjetsko gospodarstvo (22 posto).  Slijedi Japan gdje je otpremljeno 76 tisuća tona tjestenine, ili desetina ukupnog izvoza EU-a u ostatak svijeta.