Kako se čestice u epruveti i komponente na sićušnom čipu mogu pretvoriti u tvrtku vrijednu 100 milijuna dolara? Odgovor zna šezdesetčetverogodišnji Robert Langer. Od osamdesetih godina do danas iz njegova su laboratorija pri Institutu za tehnologiju u Massachusettsu (MIT) izrasle tvrtke koje se bave razvojem proizvoda za liječenje karcinoma, dijabetesa, srčanih bolesti, shizofrenije i drugih bolesti, pa čak i proizvoda za jačanje rasta kose.

Da nije bilo te vrste razvoja tehnologije, znanstvena bi otkrića čamila na policama i ne bi poticala inovativnost. Langer, inače inženjer kemije, sudjelovao je u osnivanju 25 tvrtki i stvaranju 811 patenata u svoje ime. Više od 250 tvrtki nudi licencirane ili podlicencirane patente Langerova laboratorija. Investicijska tvrtka Polaris Venture Partners iz Bostona uložila je 220 milijuna dolara u 18 tvrtki koje su nastale iz Langerova laboratorija, a one su, prema riječima suosnivača Polarisa Terryja McGuirea, dosad pomogle u poboljšanju zdravlja milijuna ljudi. Tijekom rada u laboratoriju, Langer i njegovi suradnici, među kojima zna biti i po 60 studenata poslijediplomskih i poslijedoktorskih studija, pronašli su način za udruživanje akademskog istraživanja i komercijalnog tržišta. U proteklih su 30 godina mnoga sveučilišta, pa tako i MIT, pokrenula urede za licenciranje kako bi svoje istraživanje mogli iskoristiti i u praktičnom smislu te tako i povećati prihode. "Model biomedicinskih inovacija oslanja se na istraživanja na sveučilištima, koja se često financiraju javnim sredstvima", kaže Josephine Johnston, voditeljica istraživanja u Centru Hastingsu, organizacije za bioetička istraživanja iz Garrisona u New Yorku. Među brojnim proizvodima Langerova laboratorija jesu i sitne pločice za kemoterapijsko liječenje karcinoma mozga, alati za sekvenciranje šećera koji se koriste u razvoju novih lijekova kao što su sigurniji i učinkovitiji razrjeđivači krvi te minijaturni nanotehnologijski čip koji se koristi u testiranju na različite bolesti. Kemoterapijska pločica Gliadel pod licencom je tvrtke Eisai Inc. Tvrtka koja je zaslužna za alate za sekvenciranje šećera, Momenta Pharmaceuticals, u inicijalnoj je javnoj ponudi 2004. godine prikupila 28,4 milijuna dolara. Minijaturni čip proizvodi tvrtka T2Biosystems, koja je prošloga ljeta prikupila sredstva u visini od 23 milijuna dolara. "Jako je nezgodno stvari slati u laboratorij" pa tvrtka razvija softisticiranije metode, kaže Ralph Weissleder, koji je s Langerom i drugima osnovao tvrtku T2Biosystems, a inače je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard. Langer je osnovao tvrtku koja je drukčija od Zuckerbergova Facebooka.

"Bob nije opsjednut nijednom drugom tvrtkom", kaže H. Kent Bowen, profesor emeritus poslovne administracije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Harvard, koji je proveo istraživanje o radu Langerova laboratorija. "Njegova je misija stvoriti ideju." Langer osam sati tjedno provede radeći na razvoju tvrtki koje su nastale iz njegova laboratorija. Od 25 tvrtki u čijemu je osnivanju sudjelovao neformalni je savjetnik u njih četiri, a član je odbora njih dvanaest. Zbog svih je svojih poduzetničkih pothvata, među kojima su i udjeli u nekim tvrtkama, postao milijunaš, no kaže da mu je glavna motivacija poboljšanje zdravlja ljudi. Langerov je laboratorij u 2012. godini imao budžet za istraživanje vrijedan više od 10 milijuna dolara, a financira se uglavnom iz saveznih izvora. Farmaceutske tvrtke žele iskoristiti talente na vodećim sveučilištima, no u nekim situacijama spone poslovnog i akademskog svijeta stvaraju sukob interesa. Početkom ove godine izbila je kontroverza kad se otkrilo da voditelj Centra za karcinom M. D. Anderson pri Sveučilištu u Teksasu imao udio u tvrtki Aveo Oncology, koja je prije toga najavila da će sveučilište provoditi klinička istraživanja jednog njihovog lijeka za karcinom. Prošloga je mjeseca Sveučilište u Teksasu najavilo da će voditelju dopustiti da održi spone s čak tri farmaceutske tvrtke, pa tako i s Aveo Oncology, no da će njegova imovina biti pohranjena u diskrecijsku zakladu. Langer kaže da sukobe interesa sprečavaju stroga etička pravila. Jedno od ključnih pitanja vezanih za prijenos tehnologije jest kako će sveučilišta zaštititi javna dobra. "MIT zadržava prava na sve neprofitne institucije, nekomercijalna istraživanja i obrazovanje", kaže Lita Nelsen, voditeljica Ureda za licenciranje tehnologije pri MIT-ju.

Hannah Seligson