Sportski psiholog Matej Tušak u svojoj je karijeri radio sa brojnim slovenskim sportašima i susreo se sa mnogim izazovima u kojima se sportaši bore tijekom svoje karijere. S tim profesorom s ljubljanskog Fakulteta za sport razgovarali smo o tome što sportaše može motivirati, a što demotivirati, te koliko je motivacija sportaša slična motivaciji zaposlenika. Više o psihologiji u sportu Matej Tušak ispričat će sudionicima konferencije HR Arena 2012. koja se pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika 18. i 19.rujna održava u hotelu Westin Zagreb

Što je najvažnije kod psihološke pripreme sportaša?
Puno je faktora koji utječu na psihološku snagu. Zato, prije svega treba napraviti plan psihološke pripreme, treba saznati kakav je netko sportaš (to radimo preko psiholoških pregleda i testiranja), i onda na toj osnovi napraviti plan pripreme. Za psihološku pripremu treba vježbati slično kao i za neku drugu vrstu priprema, samo su vježbe drugačije. U planu naznačimo koja područja treba promijeniti. Puno stvari sportaš radi s psihologom, a puno toga može trenirati sam. Dobar rezultat se uvijek postiže nakon dugotrajne suradnje, a ne samo tako, ad hoc… Sa pripremom želimo pronaći proces u kojem sportaš dolazi do prave emocije – “ideal perfomance state”, u kojem je moguće ostvariti najbolji mogući rezultat.

Koliko su sportaši spremni poslušati savjete psihologa?
Svake godine sve više i više, pogotovo u individualnom sportu. U grupnom sportu ima onih koji slušaju i vole raditi s psihologom, a ima i onih koji se plaše toga, koji žele izbjeći suradnju. No kada im objasnimo što i kako radimo, onda je lakše. Uvijek treba strpljenja, ali na kraju je suradnja dobra i puno njih razumije u čemu je stvar i što želimo postići. U Sloveniji više nema ovih tabua.

Koliko često se sportaši onda trebaju konzultirati sa psihologom?
Najbolje je ako je suradnja konstantna (jednom tjedno, u nekim manje važnim periodima i manje, a u pripremama za velika natjecanja čak svaki dan) Ipak, najviše sportaša posjećuje psihologa onda kad stvarno želi bolje rezultate. Čak i ako zbog obaveza nemaju vremena, s njima radimo i preko Skypea.

Kako motivirati sportaše kada rezultati nisu motivirajući?
To je glavni problem. Ako imamo jasan cilj, onda su porazi i poteškoće samo prepreke na putu k tom cilju. Ako se tako postavite, onda nije teško pronaći motivaciju. No sportaši obično ne znaju što žele i ako rezultat nije dobar, motivacija pada. Motiviranje je najvažniji proces u suradnji trenera i sportaša, a tu i psiholog može vrlo puno pomoći samo je potrebna dobra saradnja između svih njih.

Koliko je motivacija sportaša slična motivaciji zaposlenika?
Motivavacija sportaša ja nekoliko puta veća od one kod zaposlenika. Za dobar rezultat u nekoj kompaniji dovoljna je prosječna motivacija, a za rezultat u sportu izrazito visoka motivacija. U sportu se može dosta naučiti, ali je za motivaciju zaposlenika treba potražiti njegove individualne izazove. Treba istražiti njihovu individualnu motivaciju i nju prilagoditi ciljevima kompanije. Tu je dosta posla za psihologa i one koji se bave ljudskim potencijalima u tvrtki. Vjerujem da se tu puno toga korisnog može napraviti s obzirom da je poznato da glavni motiv radnika nije zarađeni novac nego puno drugih faktora.

Kako se boriti sa stalnim stresom koji proživljavaju?
Reagiranje na stres traži posebnu psihičku pripremu. Baš u ovu svrhu rad sa psihologom daje najbolje rezultate. Na smanjivanju stresa treba raditi različitim tehnikama relaksacije i slično. Psiholozi su razvili puno tehnika i procedura da bi se to postiglo.

Što može imati kontra učinak, odnosno što sportaša može demotivirati toliko da prekine karijeru?
Tu je puno faktora. Na to najviše utječu neki individualni faktori puput promjene prebivališta, završetak školovanja, ako se neko oženi ili dobije djecu, gubitak sponzora ili državnog novca, nepoštivanje ugovora. Puno puta tu je i nedostatak motiva jer sportaš više ne vjeruje da je moguće postići neki veliki rezultat, ili nema više novih izazova.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Tko ili što ima najviše utjecaja na motivaciju sportaša?
Najviše on sam. Normalno, sportaši su produkt roditelja, a kasnije i trenera i psihologa, ali uvijek na kraju ostaješ sam kao sportaš.

Problemi

Koji je najveći problem s kojima se sportaši susreću kad je riječ o suradnji sa psihologom?
Puno puta je problem vrijeme. Iz inozemstva se vraćaju tek na dva dana i jedva imaju vremena da operu odjeću, a kamoli za psihologa. No, ako su dobro shvatili važnost psihooga, onda razumiju da je sve stvar prioriteta i ako žele sve učiniti, trebaju pronaći vrijeme za njega. Zbog toga i psiholog mora biti dostupan gotovo cijelo vrijeme. Ne može raditi od osam do 14 sati, već 24 sata mora biti na raspolaganju. Jedna od glavnih karakteristika dobrog sportskog psihologa je njegova dostupnost. Najbolje je ako je suradnja konstantna – jednom tjedno, u nekim manje važnim periodima i manje, a u pripremama za velika natjecanja čak svaki dan.