Povjerenje mladih diljem svijeta, generacije ‘Z’ i ‘milenijalca’, ozbiljno je poljuljano u demokraciju. Više od trećine (35%) onih između 18 i 35 godina podupire snažnog vođu koji se ne bi zamarao s izborima ili savjetovao s parlamentom, pokazuju rezultati godišnjeg globalnog istraživanja Barometra Otvorenog društva: Može li demokracija pobijediti?

Barometar otkriva da koncept demokracije ostaje široko popularan u svim regijama svijeta, pri čemu 86 posto ispitanika kaže da bi radije živjelo u demokraciji.

Siromaštvo i nejednakost
Postoji široko rasprostranjeno nepovjerenje prema autoritarnim državama i tome da mogu učinkovitije ostvariti prioritete, na nacionalnoj i na globalnoj razini.

Listom prioriteta dominiraju siromaštvo i nejednakost (20%), klimatske promjene (20%) i korupcija (18 %). U prosjeku trećina ispitanika ne vjeruje da političari rade u njihovom najboljem interesu ukazujući na nedostatak vjere u sposobnost vlada da rješavaju potrebe. Diljem svijeta, 70 % ispitanika je zabrinuto da će klimatske promjene imati negativan utjecaj na njih i njihov život u sljedećoj godini.

“Usred tako zastrašujućih prijetnji pravima i dobrobiti ljudi širom svijeta, nije iznenađujuće da ljudi dovode u pitanje demokraciju. Jedini izlaz iz polikrize jest usredotočenje vlada na pitanja koja su najvažnija njihovim stanovnicima te postizanje konkretnih rezultata koji poboljšavaju živote ljudi i štite našu budućnost”, komentirao je predsjednik zaklade Otvoreno društvo Mark Malloch-Brown.

Tek petina ispitanika iz 30 zemalja smatra da su autoritarne zemlje sposobnije od demokracija u ispunjavanju “onog što građani žele”, a dvije trećine smatra da demokracije doprinose globalnoj suradnji. Ispitanici, također, čvrsto vjeruju u ljudska prava te 95 njih posto odbija ideju u kojoj vlade smiju kršiti prava onih koji imaju drugačija gledišta od njih samih.

U isto vrijeme značajna manjina (42%) vjeruje da zapadne zemlje koriste ljudska prava za kažnjavanje zemalja u razvoju. Budući da osjećaju težinu višestrukih kriza, više od polovine (53%) anketiranih stava je da njihova zemlja ide u pogrešnom smjeru.

Politički nemiri i nasilje
Da se pita mlade, njih čak 42 posto misli da je militaristički način vladanja dobar način vođenja države. Dok trećina mladih podupire koncept snažnog vođe, militarističko vladanje podupire samo petina ispitanika iznad 56 godina, a 26 posto je sklonije snažnijem vođi. Neizvjesne geopolitičke prilike reflektiraju se na očekivanja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Većina ispitanika u 21 anketiranoj zemlji strahuje da bi u idućoj godini politički nemiri moglo dovesti do nasilja. Najveći strah iskazan je Južnoj Africi i Keniji (79%), no takvu zabrinutost dijeli i ogromna većina u zemljama s visokim dohotkom – čak dvije trećine u SAD-u i Francuskoj. Neovisno o dijelu (i bogatstvu) svijeta, građane muče slični problemi.

Polovina (49%) tvrdi da su barem jednom tijekom protekle godine vodili borbu s prehranjivanjem (52 posto u Bangladešu, ali jednako toliko u SAD-u). Migracije su vrlo vidljive, ali tema nije nešto što izaziva zabrinutost.

Samo sedam posto kazalo je da im je migracija najveća briga na nacionalnoj i nacionalnoj razini. Rezultati sugeriraju da je isticanje tog pitanja u velikoj mjeri koncentrirano na političke stranke, a ne toliko na širu javnost. Čak dvije trećine javnosti želi vidjeti sigurnije i legalnije rute za migrante. Anketu je provela konzultantska kuća Savant te ukrajinske tvrtka za sociološka istraživanja Gradus Research u 30 zemalja.