Dramatična eskalacija: Sve užareniji odnosi Pekinga sa Zapadom tope ambicije kineskih kompanija da će ubrzo zasjesti na svjetski vrh

Autor: Tomislav Pili , 28. srpanj 2020. u 15:40
Pitanje tehnološke nadmoći u narednim godinama jedno je od glavnih bojišta između Kine i zapadnih država/REUTERS

U samo godinu dana znatno se pogoršao pristup tržištu i kapitalu, a u Indiji su kineske tvrtke odnedavno suočene i s bojkotom.

Rastuće geopolitičke tenzije između Kine i SAD-a, ali i ostalih država zapadne demokracije, poput Velike Britanije i Indije, ozbiljno će usporiti uspon kineskih tehnoloških kompanija prema globalnom vrhu, smatraju inozemni analitičari.

Kako navode novinske agencije, kineske su vlasti u ponedjeljak zauzele američki konzulat u gradu Chengdu na jugozapadu zemlje, zapovijedivši diplomatima SAD-a zatvaranje konzulata u znak odmazde za prošlotjedno zatvaranje kineskog konzulata u Houstonu.

Odlazak nakon 35 godina

Kako je priopćilo kinesko ministarstvo vanjskih poslova, konzulat je zatvoren u 10 sati ujutro po lokalnom vremenu, a predstavnici vlasti ušli su u zgradu na prednja vrata. Zauzimanje konzulata predstavlja dramatičnu eskalaciju tenzija između dva najveća svjetska gospodarstva.

Podsjetimo, diplomatsko predstavništvo u Houstonu zatvoreno je zbog optužbi američkih vlasti o špijuniranju, a mediji su prenijeli vijest da su u četvrtak kineski diplomati viđeni kako u dvorištu konzulata spaljuju dokumente, nekoliko sati prije nego što je Peking priopćio da im je zapovijeđen odlazak o roku 72 sata.

Toliko su vremena za selidbu dobili i američki diplomati. Inače, konzulat u Chengdu otvoren je 1985., a prema podacima s njihove internetske stranice, u njemu je radilo 200 osoba, od čega 150 lokalnih zaposlenika.

50

posto smanjio je Huawei ciljeve prihoda s indijskoj tržišta u ovoj godini nakon što je New Delhi pozvao na bojkot kineske robe

Osim pitanja neravnoteža u međusobnoj trgovini, slabljenja autonomije Hong Konga i kineskih pretenzija u Južnom kineskom moru, jedno od glavnih bojišta Kine i Zapada jest tehnologija, preciznije pitanje tehnološke nadmoći u narednim godinama.

Kako piše Reuters, dvije kompanije koje najjasnije oslikavaju kineske ambicije u svrgavanju američke tehnološke dominacije telekomunikacijski je proizvođač Huawei te ByteDance, kompanija koja stoji iza društvene mreže TikTok.

No, među kompanijama koje su sve ozbiljniji konkurenti zapadnim pandanima valja spomenuti i proizvođača dronova DJI, zatim kompanije iz sektora umjetne inteligencije Megvii, SenseTime i iFlytek, proizvođača nadzornih kamera i opreme Hikvision te konglomerat internetske trgovine Alibaba.

Zbog rastućih tenzija sa Zapadom, svi oni polako gube pristup tržištu i brzi pristup kapitalu. Za kineski tehnološki sektor radi se o velikom pogoršanju u samo godinu dana. Naime, prošlogodišnje uključivanje Huaweija na američku „crnu listu“ nije imalo gotovo nikakvih posljedica na ostale tehnološke kompanije iz Kine. „Ono čemu sada svjedočimo je bez presedana“, kaže za Reuters osnivač jednog kineskog startupa koji je želio ostati anoniman.

SenseTime i Megvii, tvrtke u koje su uložili i američki investitori, do prije nekoliko mjeseci snatrile su o velikim uvrštenjima na burzu. TikTok je bilježio snažan globalni rast.

20

milijardi dolara mogao bi za društvenu mrežu TikTok dobiti ByteDance u slučaju prodaje, a ako bi mrežu zabranio i Washington

Alibaba je imao globalne ambicije razvoja poslovanja s računalstvom „u oblaku“, a DJI je dodatno učvršćivao dominaciju na tržištu dronova. No, u listopadu 2019. došao je novi val američkih sankcija usmjerenih na kineski tehnološki sektor, dijelom zbog represije nad muslimanskom manjinom Ujgurima u zapadnoj provinciji Xinjiang.

Valja naglasiti kako antikineska retorika predsjednika Donalda Trumpa jača kako se zahuktava kampanja za predsjedničke izbore u studenom. No, tenzije su narasle i između Kine i Ujedinjenog Kraljevstva zbog zakona o nacionalnoj sigurnosti koji se primjenjuje u Hong Kongu. Kineske kompanije imaju sve više problema i u trećem svjetskom gospodarstvu – Indiji.

Blokirano 60 aplikacija

Nakon što je kineska vojska prošloga mjeseca u pograničnom incidentu na Himalaji ubila 20 indijskih vojnika, u Indiji je snažno naraslo protukinesko raspoloženje.

Indijske vlasti zabranile su gotovo 60 kineskih aplikacija – među njima i TikTok – i pozvale na bojkot kineske robe. Prema navodima lista Economic Times, Huawei je zbog toga prepolovio svoje ciljeve prihoda na indijskom tržištu za ovu godinu. Umjesto 700 do 800 milijuna dolara, kineski telekomunikacijski div sada očekuje prihode između 350 i 500 milijuna dolara. Upućeni izvori tvrde kako Huawei namjerava otpustiti i 60 do 70 posto zaposlenih u indijskim podružnicama.

Iz Huaweija nisu bili dostupni za komentar. Otkaze indijskim zaposlenicima sprema i Alibaba, također na meti blokade New Delhija.

Neki vjeruju da bi indijsku zabranu TikToka mogao slijediti i Washington, a to bi moglo čak rezultirati njegovom prodajom. Analitičari procjenjuju da bi ByteDance u tom slučaju mogao računati na 20 milijardi dolara. Međutim, investitori vjeruju kako su kineskim kompanijama i dalje otvorena vrata u manje osjetljivim sektorima, poput videoigara.

Primjerice, Tencent je nedavno otvorio kalifornijski studio, a planira još sličnih poteza. Iako je golemo kinesko tržište glavni generator prihoda tamošnjih tehnoloških tvrtki, dio država i dalje nema ništa protiv kineskih investicija.

„Globalna su tržišta velika i jugoistočna Azija i Europa trebale bi i dalje biti otvorene prema kineskim kompanijama“, kaže za Reuters neimenovani predstavnik hedge fonda sa sjedištem u Pekingu.

Peking počinio stratešku pogrešku

Najveća strateška pogreška Kine jest odmazda prema američkoj poslovnoj zajednici čime je izgubila sve simpatizere u Washingtonu, ocjenjuju analitičari na konferenciji koju je organizirala singapurska banka DBS. Robert Kaplan, savjetnik u konzultanskoj tvrtki Eurasia tvrdi kako Kina nema više prijatelja u Kongresu, a sve manje i u Demokratskoj stranci zbog osjećaja da Kina negativno utječe na američko gospodarstvo, prenosi CNBC. S time se složio analitičar Kishore Mahbubani koji tvrdi da su američki poduzetnici do sada bili glavna brana američkom pritisku na Peking.

Komentirajte prvi

New Report

Close