Cijene struje na rekordnim razinama sve su veći uteg europskim poduzetnicima, posebno malima iz sektora ugostiteljstva, koji se pokušavaju oporaviti od nedavnog zaključavanja zbog epidemioloških mjera.

Kako navodi Bloomberg, Basel Hamzeh, vlasnik kafića u trendovskoj berlinskoj četvrti Friedrichshain mjesecima nije mogao poslovati zbog mjera suzbijanja koronavirusa.

Snašli ga novi problemi

Sada njegov kafić opet posluje, no 53-godišnjeg ugostitelja snašli su novi problemi: primjetno veći računi za električnu energiju. Naime, u Njemačkoj su ukupne cijene energije tijekom ove godine skočile za 60 posto. Hamzehu stoga nije preostalo drugo nego povećati cijene.

“Više cijene struje bile su dvostruke škare za kafić koji je tijekom pandemije prodavao kavu i pića samo za dostavu. Jednostavno smo morali prebaciti trošak na goste”, kaže Hamzeh. Podsjetimo, cijene u eurozoni u srpnju su porasle 2,2 posto, što je najviša stopa od listopada 2018. godine.

Zabrinutost zbog rastuće inflacije u Europi, ali i svijetu, dobrim dijelom potpiruju rastuće cijene energije, od nafte i plina do struje. No, u Europi je cijena struje pod dodatnim pritiskom jer elektroenergetske kompanije u sklopu planova o dekarbonizaciji gospodarstva plaćaju naknade za dozvole ispuštanja ugljičnog dioksida po gotovo rekordnim cijenama.

Ako se tome pridoda manjak prirodnog plina na tržištu, nabujale cijene električne energije ne trebaju čuditi. Situaciju na plinskom tržištu zakomplicirala je Rusija koja trenutno isporučuje smanjene pošiljke prema Europi. S druge strane, Azija “guta” većinu pošiljki ukapljenog prirodnog plina (LNG). Stoga su tržišna mjerila za europske cijene plina već dosegle rekordne razine.

Porast cijena energije – često drugog troška po veličini, nakon najma prostora – mnoge bi male poduzetnike u Europi mogao gurnuti u propast. Primjerice, britanski ugostiteljski sektor izgubio je najmanje 111 milijardi dolara zbog zatvaranja, pa bi “značajan rast cijena energije bio devastirajući”, ističe Kate Nicholls, izvršna direktorica strukovne udruge UKHospitality.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Preživljavanje i oživljavanje već je ionako na rubu za mnoge ugostitelje. Ako cijene energije narastu do razina koje očekuju ekonomisti, dodatne mjere potpore našem poslovanju mogle bi postati neophodne”, kaže Nicholls.

Očekuje se da će danas britanska vlada objaviti kako dopušta distributerima energije povećanje cijene već drugi put ove godine. Američka banka Morgan Stanley procjenjuje da će energetski regulator Ofgem dopustiti povećanje cijene za više od 10 posto. Za sada je najteža situacija u Španjolskoj.

Cijene električne energije prešle su 100 eura za MWh, što je dvostruko više nego u isto vrijeme 2019., prije izbijanja pandemije. To je osjetljiva tema za socijalističku vladu koja je već bila prisiljena sniziti udjel poreznih davanja u ukupnoj cijeni struje.

“To je težak udarac za vladu”, kaže Javier Tobias Gonzalez, stručnjak za energetsko siromaštvo u ECODES-u, španjolskoj organizaciji fokusiranoj na održivi razvoj.

“Prije nego što su osvojili vlast, socijalisti su bili prilično kritični prema vladi što se tiče pitanja energetskog siromaštva”, kaže Gonzalez.

Otpor Švicaraca

Rastuće cijene energije sve su veći problem za svjetske lidere uoči njihova sastanka u Škotskoj za nešto više od tri mjeseca. Na njemu će pokušati dogovoriti globalni put prema nultoj emisiji ugljičnog dioksida. Naime, političari se pribojavaju da će skuplja struja dovesti do otpora birača prema energetskoj tranziciji.

Primjerice, Švicarci su na ovogodišnjem referendumu već odbacili prijedlog ambicioznog zakona o zaštiti klime koji je predviđao povećanje poreza na određene oblike prijevoza, poput zrakoplovnog i cestovnog prometa.

Europska unija prošlog je mjeseca predložila najambiciozniji plan borbe protiv klimatskih promjena na svijetu koji predviđa smanjenje emisija za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine. Međutim, Francuska lobira “iza kulisa” za odbacivanje ili barem produženje roka stupanja na snagu novopredloženog tržišta ugljičnog dioksida za cestovni prijevoz i toplinarstvo.

Prema tvrdnjama upućenih diplomatskih izvora, nekoliko država, među njima Mađarska i Nizozemska, zabrinute su zbog socijalnog utjecaja predloženog plana.