Ne posustaje optimizam srpskih kompanija, barem onih 1030 koje su sudjelovale u anketi USAID projekta. Gotovo svaki treći poduzetnik, ili njih 32 posto, vjeruje da će sljedeće godine povećati broj zaposlenih, dok samo četiri posto strahuje da će morati dijeliti otkaze, pišu Večernje novosti.

Kada je riječ o dobiti, nade su još veće jer više od pola ispitanih, 51 posto, očekuje veću dobit. Na pitanje šta najviše opterećuje njihovo poslovanje, najveći broj vlasnika tvrtki, njih 63 posto, odgovara da su to parafiskalni nameti. Porezi i doprinosi na plaće problem su za 58 posto ispitanika, a siva ekonomija za 54 posto. Administrativne procedure ugrožavaju poslovanje 50 posto anketiranih. "U sljedećem razdoblju moramo raditi na učinkovitosti katastra, ali i vidjeti što se može uraditi s parafiskalnim nametima, mogu li se smanjiti", rekla je Zorana Mihajlović, potpredsjednica vlade Srbije, dodajući da treba raditi i na problemu izvora financiranja jer se s bankarima može pronaći rješenje za financiranje malih i srednjih tvrtki.

Čak 69 posto poduztnika nije se zaduživalo za financiranje poslovanja i razvoja, dok je takvih prije šest godina bilo 31 posto. Danas se čak 84 posto ispitanika financira vlastitim sredstvima. Srpske kompanije posljednjih godina značajno su promijenile stav prema državnim subvencijama. Čak 57 posto bi smanjilo sredstva namijenjena stranim investitorima. Sve je manje protivnika državne pomoći i u drugim segmentima, tako se samo 12 posto protivi ulaganjima države u infrastrukturu.

"Postoji optimizam u vašim kompanijama kada je riječ o budućem zapošljavanju i očekivanju veće dobiti,  Prepreke su manje nego prije sedam godina u mnogim područjima.  Postoji još problema koje trebamo riješiti, a to su financiranje i porezna administracija", rekao je veleposlanik SAD-a u Srbiji Kyle R. Scott. Anketa otkriva i da samo 11 posto kompanija sudjeluje u javnim nabavama.  To se objašnjava njihovom nespremnošću za takmičenje za posao s javnim sektorom zbog dojma o raširenosti korupcije prilikom dodjele poslova, ali i uvjerenja da državni sektor prednost daje ponudama s nižom cijenom, a na račun kvalitete.