Srbija je jedna od četiri najsiromašnije europske zemlje prema kriteriju kupovne moći stanovništva.

Štoviše, mliječni proizvodi, meso, mesne prerađevine, tjestenina, bezalkoholna pića, konditorski proizvodi, ženska, muška i dječja konfekcija i obuća, televizori, informatička oprema i uređaji su u Srbiji prosječno 18,5 posto skuplji, jer trgovci moraju u cijenu proizvoda uračunati niz troškova koje im nameće država, priopćila je srpska Mreža za poslovnu podršku.Višegodišnje odlaganje reformi propisa u sektoru trgovine rezultiralo je time da su trgovci, javlja Tanjug, opterećeni desecima različitih birokratskih obaveza i troškova koje kroz trgovačke marže uključuju u maloprodajne cijene proizvoda.

Tako potrošači u Srbiji samo pri kupnji 12 grupa proizvoda, u koje spadaju u osnovne namirnice, odjeća i tehnika, godišnje plate 420 milijuna eura više nego potrošači u Slovačkoj, Češkoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj ili Rumunskoj."Potrošači u Srbiji žrtve su birokracije i plaćaju niz nepotrebnih nameta i troškova poslovanja u trgovini, jer su trgovci prisiljeni to ukalkulirati kroz maloprodajne cijene", ističu iz Mreže za poslovnu podršku. Kada bi Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija reformiralo propise u trgovini, kao i one za uvoz robe u Srbiju, to bi imalo osjetan učinak na povećanje kupovne moći u Srbiji i rezanje cijena. Tako bi se posebno pomoglo najsiromašnijim građanima Srbije, dok bi se istodobno povećao promet u trgovini.

Prosječan broj opterećenja poslovanja trgovca koji prodaje meso i mesne prerađevine, kao i televizore ili informatičku opremu, u Srbiji je dvostruko veći nego u šest promatranih država."Primjerice, kod uzorkovanja namirnica i briseva radnih površina za koje se pokaže da su ispravni u Srbiji država ne vraća novac potrošen na plaćanje uzorka i brisa, što trgovce godišnje stoji više od šest milijuna eura, pa taj trošak moraju uključiti u cijene", ističu u Mreži za poslovnu podršku, a prenosi Politika.U brojnim državama EU se pak trgovcu vraća novac u roku od 15 dana, a države plaćaju kamatu za svaki dan prekoračenja tog roka.

Također, obveza mjerenja faktora osvjetljenja na svakih 50 kvadrata i periodično utvrđivanja mikroklimatskih uvjeta u državama EU se provode drukčije i ne koštaju trgovce, dok u Srbiji ovo opterećenje poslovanja godišnje odnese više od 1,5 milijuna eura.Mreža za poslovnu podršku ocenjuje da Srbija ima najneprilagođenije propise u trgovini i kod uvoza robe u regiji, jer su i Makedonija, Crna Gora i BiH u velikoj mjeri reformirale propise naslijeđene iz vremena bivše Jugoslavije, dok u Srbiji, ne samo da nije reduciran broj propisa, već su nakon 2001. godine uvedeni i deseci novih.