Sud u Sankt Peterburgu zabranio je naftnom gigantu Gazpromu gradnju 226 milijuna dolara vrijednog novog sjedišta u nekadašnjoj ruskoj prijestolnici.

Time je okončana duga bitka Gazproma s lokalnim čuvarima baštine u po mnogima najljepšem ruskom gradu, inače pod zaštitom UNESCO-a. Gazprom je na obali rijeke Neve već odavno isplanirao gradnju Centra Ohta, nebodera od 400 metara u neposrednoj blizini središta Sankt Peterburga, koji je trebao biti spomenik veličini te divovske kompanije, a projektirao ga je londonski studio RMJM. Kad su gradske vlasti u ožujku prošle godine – kako bi pogodovali investitorima – poništili zaštitu nad tim dijelom grada, ustali su građani.

Počela je duga sudska bitka, da bi sada – kako izvještavaju ruski mediji – sud Kujbiševskog okruga poništio odluku gradske uprave, i svoju presudu utemeljio na stotinama važnih arheoloških nalaza na spornom području, među ostalim i ostacima tvrđave koju je ruska vojska pod vodstvom Petra Velikog uzela Šveđanima.Kako piše dnevni list Kommersant, sudac je podržao sve primjedbe građana, zabranivši bilo kakvu gradnju na lokalitetu velike kulturne važnosti kojeg je Gazprom kupio prije nekoliko godina. No, šteta bi za tvrtku mogla biti još i veća: Kommersant pod duhovitim naslovom "Gazpromov neboder propao u zemlju", piše da je Savezna antimonopolska agencija otkrila da su vlasti u Sankt Peterburgu nezakonito 2009. prodali zemljište na kojem je centar trebao niknuti, jer je ugovor potpisao dužnosnik koji za to nije bio nadležan.

U pokretu protiv Gazpromove investicije sudjelovala je cjelokupna gradska kulturna javnost, ali se pokret proširio i izvan Sankt Peterburga, a u anketama se 72 posto građana izjasnilo protiv gradnje. Toranj je nazvan "kukuruz", i proglašen barbarskim udarom na "Veneciju sjevera", kako se Sankt Peterburgu tepa zbog brojnih kanala. Jedan od jačih argumenata bilo je upozorenje UNESCO-a da bi Sankt Peterburg mogao ispasti s liste svjetske baštine, kako se i kod nas upozorava u slučajevima spornih investicija u Splitu, Dubrovniku i drugim lokalitetima s UNESCO-ove liste. Gazpromu nije pomogla ni najava da je to početak ulaganja od dvije milijarde dolara koje bi trebalo taj grad izvući iz moskovske sjene.