Cijene nafte koje se približavaju rekordnim vrijednostima vjerojatno će prisiliti zapadne države da dodatna proračunska sredstva ulože u subvencije za ublažavanje poskupljenje goriva, što će dodatno usporiti energetsku tranziciju prema zelenoj energiji, ocjenjuju analitičari.

Špekulacije da će američka administracija uvesti embargo na kupnju ruske nafte rezultirale su dodatnim rastom cijene barela sirove nafte na svjetskim tržištima. Oko podneva se barelom Brent nafte na londonskom tržištu trgovalo po 3,1 posto višoj cijeni od 127,2 dolara, a na američkom je cijena dosegla 123,1 dolar.

Zadnja stvar
Rusija izvozi oko sedam milijuna barela nafte i derivata dnevno, najviše u svijetu, s udjelom u globalnoj ponudi od sedam posto. Trenutna blokada ruskih luka zbog napada na Ukrajinu blokirala je i dio kazahstanskog izvoza.

Čak i prije ruske agresije na Ukrajinu rastuće cijene energenata pokrenuli su val državnih subvencija cijena goriva, unatoč obvezama koje su države u studenom prošle godine dale na klimatskoj konferenciji COP26.

“Zadnja stvar koju nacionalne vlade žele učiniti je povećanje subvencija na fosilna goriva, ali moraju biti osjetljive na cjenovne šokove. To je ekonomski problem s kojim se danas moramo pozabaviti”, kaže za Reuters Ben Cahill, istraživač u Programu za energetsku sigurnost i klimatske promjene pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Analitičari američke banke JP Morgan procjenjuju da bi cijena barela u ovoj godini mogla porasti na 185 dolara, a analitičari Mitsubishi UFJ Financial Groupa drže da bi mogla dosegnuti 180 dolara i izazvati globalnu recesiju. Cijena nafte još je prošle godine snažno skočila uslijed oporavka potražnje nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Pritom je ponuda ostala relativno skromna što je izazvalo najvišu inflaciju u razvijenim gospodarstvima u posljednjih nekoliko desetljeća. Cijene ugljena i prirodnog plina također su blizu rekordnih razina. Kako bi olakšale građanima breme skupih energenata, vlade se služe snižavanjem poreznih davanja, ograničenjem cijena te ostalim mjerama.

Tijekom pandemije, iznos subvencija na fosilna goriva pao je na rekordno nisku razinu od 180 milijardi dolara, gotovo upola manje nego godinu ranije, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, kako su potražnja i cijene porasle, tako su i subvencije. IEA je u studenom procijenila da je iznos subvencija lani porastao po najvišoj stopi ikada, dosegnuvši 440 milijardi dolara.

Konačan iznos vjerojatno je i viši, smatraju u IEA-i. Agencija ocjenjuje kako će obnovljivi izvori energije na globalnoj razini dobiti 42 milijarde dolara državnih subvencija. Novac će većinom otići u projekte dobivanja struje iz energije sunca i vjetra.

Prioritet osvajanju glasova
“Većina političara ne razmišlja izvan jednog izbornog ciklusa”, ističe Elchin Mamudov, potpredsjednik ESG istraživanja u tvrtki za burzovne indekse MSCI. “Iz tog razloga oni radije daju prioritet osvajanju glasova subvencioniranje fosilnih goriva u odnosu na borbu protiv klimatskih promjena, gdje su benefiti mnogo dugoročniji”, dodaje Mamudov.

U sklopu izvanrednog programa pomoći veletrgovcima naftnih derivata japanska vlada je povećala subvencije na benzin distributerima derivata. Šef najvećeg japanskog poslovnog lobija upozorio je da Japan ne može u kratkom roku pronaći zamjenu za rusku naftu. Rusija je peti po veličini japanski dobavljač sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Švedska vlada smanjila je porezne namete na benzin i dizel čime je porezne prihode u ovoj godini smanjila za 257 milijuna dolara. Velika Britanija, Španjolska, Francuska, Italija i Njemačka uz niz drugih država ograničile su cijene električne energije.

Dio analitičara ističe kako upravo visoke cijene fosilnih goriva u dugom roku mogu biti katalizator prelaska na čist(ij)u energiju.

“Tijekom vremena viša potražnja motivirat će države i kompanije na ulaganja u niskougljične proizvode, što će zauzvrat učiniti potrošače manje ovisnima o fosilnim gorivima i njihovim cjenovnim promjenama”, ističe Tu Nguyen, ekonomist revizorske tvrtke RSM Canada.