Kompanija Terna, koja s Crnogorskim elektroprijenosnim sustavom (CGES) realizira projekat energetskog povezivanja Italije i Crne Gore, usvojila je nedavno razvojni plan za 2017. godinu koji prevdiđa ulaganja od oko 7,8 milijardi eura u brojne projekte.

 Između ostalog, kako se navodi, nastavit će se s realizacijom projekta energetskog povezivanja s Crnom Gorom, što će biti privedeno kraju do kraja 2017, javlja RTCG. Nakon polaganja energetskog kabela u more, sada je na redu njegovo povezivanje na dalekovode. Do kraja godine energetskim kabelom bit će povezan dalekovod koji CGES gradi u Lastvi Grbaljskoj s dalekovodom u Vilanovi, za čiju gradnju je zadužena talijanska kompanija.

Nakon priključenja energetskog kabela na dalekovode bit će završen projekt čije će se koristi, prema najavama predstavnika Terne i CGES-a, osjetiti već početkom 2018. godine kada će i službeno biti pušten u rad. Terna planira i novo energetsko povezivanje s Francuskom. I taj projekt je od velikog značaja za Crnu Goru, preko koje će višak električne energije s Balkana biti plasiran na tržište Europske unije. Crna Gora će biti most preko kojeg će zajedno s drugim državama ponuditi svoju električnu energiju Italiji, koja je dalje može preusmjeriti u Francusku ili neku od drugih država Europske unije. Nakon puštanja u rad energetkog kabla, bit će osigurani i značajni prihodi za Crnu Goru na temelju udjela CGES-a u ukupnom kapacitetu kabela, odnosno 20 posto od instaliranih 1000 megavata.  

Prihodi od prijenosa električne energije iz regije preko ove interkonekcije izravna su dobit, a stvaranjem integriranog tržišta za električnu energiju i povećanjem konkurencije, industriji i građanima bit će omogućena opskrba na temelju nižih veleprodajnih cijena energije.  Projekt energetskog povezivanja Italije i Crne Gore vrijedan je gotov milijardu eura. Ugovor o uspostavljanju podmorske interkonekcije između Crne Gore i Italije potpisan je 23. studenoga 2010. godine između vlade, Crnogorskog elektroprijenosnog sustava i Terne.  U izgradnji kabela CGES sudjeluje sa 20 posto, a sredstva su osigurana od kredita Njemačke razvojne banke i EBRD-a.