Dakle, gospodarska situacija u Austriji je sve samo ne ružičasta. Među ostalim, i zbog teške situacije u Njemačkoj, jednom od najvažnijih austrijskih poslovnih i trgovinskih partnera, o kojem mnogo toga ovisi u Austriji.
Ono što je poznato ne samo gospodarstvenicima nego i političarima jest činjenica da su zemlje u austrijskom susjedstvu pa tako i Njemačka, u istim ili sličnim konjunkturnim (ne)prilikama. Međutim, u Njemačkoj su, za razliku od Austrije, inflacija i porast plaća u protekle dvije godine bili znatno niži, te su Nijemci ipak malo “lakše disali”.
Kako piše austrijski dnevni list Der Standard, rezultat aktualne krize u Austriji su “visoke kamate, nesigurni potrošači, paralizirana Njemačka, i sama u velikim gospodarskim problemima te stoga premalo toga naručuje od susjedne Austrije, kao i posljedice globalne međunarodne krize i rata u Ukrajini”.
Uz napomenu kako se još prije nekoliko godina izlaz iz krize tražio “povećanjem trgovanja i sklapanjem ugovora o međunarodnoj suradnji s drugim zemljama”.
Učinak trojnog rivalstva
“Međutim, to više nije aktualno zbog sve većeg međusobnog rivalstva, posebno onog između Kine s Europom i SAD-om. To rivalstvo jednostavno je zaključalo taj prijašnji, uspješan put gospodarskog oporavka”, istakao je šef bečkog Instituta WIFO Felbermayr.
Stoga će buduća austrijska vlada, koja je upravo u procesu formiranja, a mandat za njezin sastav povjeren je prošlog tjedna kontroverznom populistu i čelniku krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) Herbertu Kicklu, morati sama pronaći učinkovit recept kako na najmanje bolan način riješiti minus u državnom proračunu od 3,3 posto BDP-a, kojim se Austrija sve više udaljava od propisanih Maastrichtskih kriterija te kako zahuktati konjunkturu.
To se prije svega odnosi na slabu industriju i trgovinu te dobrano posrnulo građevinarstvo. Uz, kako navodi list, obavezni rast investicija i izvoza, koji su imperativ za Austriju, ako želi stabilizirati proračun i vratiti svoju prethodno dojmljivu konkurentnost na međunarodnom tržištu.
A kada smo kod imperativa, onda treba svakako istaknuti da je za gospodarski pokleknulu Austriju, koja je već dvije godine u recesiji, izuzetno važno brzo formiranje nove vlade, koja od rujanskih parlamentarnih izbora nikako da se sastavi, a od koje Austrijanci, koji su svjesni da ih čekaju teška vremena, mnogo očekuju. Posebice osjetljivi sloj stanovništva, osobe i obitelji s niskim primanjima, samohrani roditelji, umirovljenici, nezaposleni i socijalni slučajevi.
Čelnici triju parlamentarnih stranaka, Narodne (ÖVP), Socijaldemokratske (SPÖ) i Neosa očito nisu prepoznali svu ozbiljnost aktualne političke i gospodarske situacije jer se od rujanskih izbora, ni nakon gotovo 100 dana pregovaranja, nisu uspjeli dogovoriti o novom sastavu vlade pa je predsjednik Republike Alexander Van der Bellen, “stjeran uza zid”, kako pišu austrijski mediji “teškog srca”, ali ipak odlučio mandat povjeriti Kicklu, relativnom izbornom pobjedniku s kojim narodnjaci, a ni ostale stranke, nakon izbora nisu željeli surađivati. Ali, narodnjaci su se ovih dana očito predomislili i izabrali privremenog šefa stranke (ÖVP) Christiana Stockera, “spremnog” za koaliranje s krajnjim desničarima.
Konfliktni potencijal
Pregovaranje je već započelo, uz obostrano postavljanje ultimatuma, pa će se uskoro vidjeti hoće li Kicklov FPÖ i Stockerov ÖVP postići suglasje. I kako će to uopće ići, s obzirom na konfliktni potencijal i kritična tematska područja: vanjsku i sigurnosnu politiku, EU i konsolidiranje ogromne “rupe” u austrijskom državnom proračunu.
Ako ne uspiju, još jedini izlaz su kako tvrde analitičari, novi izbori. To bi prema njihovom mišljenju i aktualnim anketama samo razbuktalo razantan uspon krajnje desnice, koja je već na parlamentarnim izborima 29. rujna 2024. u Austriji postala prva politička snaga u zemlji, potisnuvši narodnjake (ÖVP) na drugo, a socijaldemokrate (SPÖ) na treće mjesto.
Neki mediji pišu da Kickl samo tri mjeseca nakon izbora na kojima je osvojio 29 posto glasova, već uživa, prema aktualnim anketama, 35 posto naklonosti birača te bi mogao sa svojim FPÖ-om na sljedećim austrijskim izborima postati apsolutni izborni pobjednik. A poznato je da u Austriji oluja dolazi s desna.
A austrijski državni proračun “rupičast je kao švicarski sir”, pa su dosadašnje vlasti pribjegavale oporezivanju i mjerama štednje kako bi država vratila dug “težak” 24 milijarde eura u četiri godine ili 18 milijardi eura u sedam godina uz pomoć i nadgledanje Europske unije. Već sada se stoga zna da budućoj austrijskoj vladi, bez obzira na njezin sastav, neće biti lako. I da će se morati promptno uhvatiti u koštac s brojnim ključnim problemima koji muče Austrijance. Među ostalim i gospodarskim oporavkom, ovisnim u mnogočemu, i o troškovima energenata i inflaciji.
S obzirom na minus u državnom proračunu i veliku zaduženost te alpske zemlje, stručnjaci očekuju daljnji rast cijena. Uz upozorenje da na inflaciju utječe i pogoduje joj i velika potrošnja građana. Poput one zabilježene u prosincu 2024., uoči božićnih i novogodišnjih blagdana. Mediji napominju da će 2024. u Austriji biti zabilježena kao rekordna po osobnoj potrošnji, posebice ona blagdanska.
Post-korona na naplati
Anketa koju je objavio Savez austrijskih trgovaca pokazala je da 94 posto Austrijanaca tradicionalno za blagdane daruje svoje prijatelje, obitelj i rodbinu. I da je za protekle blagdane svaki austrijski građanin prosječno potrošio 386 eura za darove, koji su 2024. godine bili skuplji za 13,4 posto nego godinu dana prije toga. Sudeći prema izdvajanju za darove, može se reći da Austrijanci, iako jauču da im je narušen njihov dosadašnji životni standard, još uvijek nisu u kriznom modusu i da su financijski otprije dobro potkovani.
A što se tiče eksplozije poskupljenja najavljenih za početak ove godine, uskoro će se vidjeti, hoće li Austrijancima poći za rukom uspješno apsorbirati i ovaj novi “cjenovni šok” i koliko će im trebati da se od njega oporave. Ako se sve skupa dobro pogleda i analizira, više je nego očito da je zapravo sve ono što se događalo nakon korone u Austriji, kada se dijelilo “šakom i kapom”, sada stiglo na naplatu.
A kakve će poteze vući vlada na čelu s desnim populistima, tek je to prava nepoznanica… Nepoznanica koja je već na početku ove godine utjerala strah u kosti ne samo dvjema trećinama Austrijanaca koji nisu birali Kickla niti ga žele za kancelara, nego i Europi koja sve više stenje pod najezdom desničara, kako populista tako i ekstremista.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu