Mediji u Hrvatskoj gotovo su beziznimno, od prvoga dana prve njegove predsjedničke kampanje pa do danas, denigrirali Donalda Trumpa, iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, baš kao da je Hrvatska jedna od saveznih država. Očito, postoji snažan interes dijela američke politike da se i u Europi stvori atmosfera paranoje koju su naslovi ovdašnjih novina i portala pripisivali Trumpu: “Trump će uništiti svijet, a SAD učiniti paranoičnim”, glasio bi arhetipski takav naslov.

Ni danas nije bolje: “Pakleni plan Elona Muska prijeti cijelom svijetu: Trump bi mogao biti njegov ‘trojanski konj’, evo što smjera”, stvaran je, ne improviziran naslov u ovdašnjem tisku. Drugim riječima, u Hrvatskoj, osim u tekstovima rijetkih iznimaka poput Borislava Ristića, nije se moglo pročitati ama baš ništa relevantno o politici Donalda Trumpa, jer čitali smo sponzorirane invektive, a ne razumne, argumentirane analize.

Odjednom, kao u onom slavnom povijesnom primjeru pariških novina “Le Moniteur Universel” o napretku Napoleona Bonaparte prema Parizu nakon bijega s Elbe, koje su 9. ožujka objavila naslov “Ljudožder napustio jazbinu”, da bi 22. zaključila itinerer naslovom “Njegovo carsko veličanstvo ušlo je u zamak Tuileries”, prvo je u SAD krenuo put u Cannosu: autorica Ann Telnaes narisala je karikaturu Zuckerberga, Bezosa, Altmana i Soon-Shionga kako prinose novac kipu Donalda Trumpa.

I kao Michael de Adder prije nje, izgubila je zbog oštre olovke posao. No, poklonstvo mudaraca se nastavilo: Bill Gates je večerao s Trumpom, i iskreno je bio impresioniran “velikim zanimanjem za pitanja koja je iznio”. Ne treba nam teorija kaosa da objasnimo kako svaki lepet krila leptira u Washingtonu i u ovdašnjoj javnosti izaziva naročitu vrst korizme: posuti pepelom, odnekud su izniknuli ovlašteni tumači Trumpove politike, što je groteska koju valja prokomentirati.

Lokacija, lokacija – Kina!
Naime, u posljednjih godinu i pol ugostio sam u svojoj emisiji dva puta Bryana Lanzu koji je u ovoj kampanji radio kao savjetnik, a bio je direktor komunikacija tranzicijskog tima predsjednika Donalda J. Trumpa. U našoj javnost, jasno, ta dva razgovora nisu imala odjeka, jer su ovdašnji preparirani mediji u stvari nezainteresirani za ono što Trump zaista misli. Tako se primjerice prečulo da su SAD za Tajvan ponajprije zainteresirane ekonomski, dakle da je Tajvan za SAD značajan uglavnom kao Silikonski otok.

Tajvan jest ključni partner gospodarskim interesima SAD, i to partnerstvo bilo je i ostat će značajka potpore nacionalnoj sigurnosti SAD-a, no tu je riječ ponajprije o “zdravoj politici ekonomske sigurnosti SAD-a”, a tek onda o geopolitičkom položaju Tajvana.

Zašto spominjem upravu tu opasku osobe bliske predsjedniku Trumpu? Stoga jer se iz perspektive Washingtona svijet drukčije vidi nego iz Bruxellesa. Lanza je tipično američkom otvorenošću jasno odredio mjeru američkog interesa, a ta je uvijek i ponajprije ekonomski interes, jer, kako kaže Cogan u filmu Killing Them Softly: “America is not a country, it’s a business.”

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U toj perspektivi sasvim je jasno što je za Donalda Trumpa prioritet: lokacija, lokacija, lokacija, a ta je lokacija – Kina. Sve drugo, drugorazredno je, sekundarne naravi. Odatle Trumpova žurba da završi rat u Izraelu, kao i onaj u Ukrajini.

Sve ostalo naklapanje je. Pogledajno tipična dva pogleda na agendu Donalda Trumpa u drugom mandatu. Prate li se Trumpova obećanja koje je dao tijekom predizborne kampanje u vezi politika za drugi mandat, mogli bismo nabrojati sljedeće preokupacije: zatvaranje granice između SAD-a i Meksika; pokretanje, prema Trumpovim riječima, “najvećeg programa deportacija u američkoj povijesti”; obnavljanje zabrane putovanja koja, u različitim oblicima, ograničava ulazak iz Irana, Sjeverne Koreje, Sirije, Libije, Jemena, Somalije i Venezuele; proširenje zabrane na izbjeglice iz Gaze; potpisivanje izvršne naredbe kojom bi se djeci rođenoj u SAD-u, čiji su roditelji nedokumentirani imigranti, uskratilo automatsko stjecanje američkog državljanstva; ubrzavanje izdavanja dozvola za bušenje nafte i hidrauličko frakturiranje (fracking); uklanjanje ekoloških propisa; poništavanje odluke predsjednika Joea Bidena o trajnoj zabrani budućeg razvoja nafte i plina u dijelovima Atlantskog i Tihog oceana, iako bi za to bila potrebna i kongresna odobrenja; pomilovanje osoba osuđenih za zločine povezane s napadom na Capitol 6. siječnja 2021.; potpisivanje izvršne naredbe kojom bi se ukinulo federalno financiranje škola koje promiču “kritičku teoriju rase, transrodno ludilo i drugi neprikladni rasni, seksualni ili politički sadržaj u živote naše djece”; poništavanje politika predsjednika Joea Bidena o električnim vozilima; uvođenje carina na robu iz Meksika, Kanade i Kine; osnivanje “Vanjske porezne službe” (External Revenue Service) koja bi prikupljala sredstva od Trumpovih obećanih carina i sve prihode iz “stranih izvora”; i konačno, kupovina Grenlanda, povratak u Panamu te osvajanje Kanade.

Političku budućnost SAD – unatoč Trumpovom distanciranju – s obzirom na preklapanje kadrova i ideja, mnogi su potražili u elementima Projekta 2025 Konzervativna vizija za Trumpov drugi mandat. Projekt 2025, dokument od 900 stranica koji je izradila konzervativna organizacija Heritage Foundation, predstavlja radikalnu viziju predsjedničkog mandata, usredotočenu na jačanje ovlasti predsjednika i provođenje ultra-konzervativnih društvenih politika.

Dokument predlaže četiri ključna cilja: jačanje obitelji, smanjenje administrativne države, obranu suvereniteta te zaštitu individualnih prava. Dokument je nastao uz sudjelovanje više od 100 konzervativnih organizacija i bivših Trumpovih suradnika. Iako je Trump javno odbacio projekt, tvrdeći da ne podržava sve njegove ideje, mnogi prijedlozi preklapaju se s njegovom agendom.

Projekt predlaže jačanje predsjedničke kontrole nad cijelom federalnom birokracijom kroz tzv. “teoriju jedinstvenog izvršnog tijela”. Predlaže i ukidanje zaštite radnih mjesta za državne zaposlenike, što bi omogućilo njihovu zamjenu političkim imenovanjima. Plan uključuje drastične reforme FBI-ja, eliminaciju Ministarstva obrazovanja i smanjenje regulacija.

Projekt se snažno protivi pobačaju, predlažući zabranu tablete mifepristona i uvođenje zakona temeljenih na biblijskim vrijednostima. No, ne podržava nacionalnu zabranu pobačaja, što je stav blizak Trumpovoj poziciji. Republikanska platforma poziva na zaštitu prenatalne skrbi, kontracepcije i umjetne oplodnje, ali je suzdržanija u vezi s ograničenjima pobačaja.

Plan predviđa i nastavak izgradnje zida na granici s Meksikom, ukidanje kategorija viza za žrtve kriminala i trgovine ljudima te povećanje naknada za imigrante. Također se zalaže za najveći deportacijski program u povijesti SAD-a, što se poklapa s Trumpovom retorikom.

Potom se predlaže ukidanje financiranja obnovljivih izvora energije i usmjeravanje na proizvodnju nafte i plina. Zastupa smanjenje poreza, ukidanje Federalnih rezervi i povratak na zlatni standard, što je daleko radikalnije od službene republikanske platforme. Napokon, govori se o zabrani pornografije i ukidanju programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije u školama i državnim institucijama. Plan naglašava izbor roditelja u obrazovanju i suprotstavljanje “woke propagandi”, odražavajući slične stavove u republikanskoj platformi.

Ako se sada vratimo lekciji koju smo naučili na primjeru Tajvana, sasvim je jasno kakva će biti politika Donalda Trumpa spram Europske unije. Za SAD je Europa saveznik. Ali za Trumpa EU je konkurencija. Europa je tržište od pola milijarde stanovnika i sasvim je sigurno da će Trumpova politika prema Europskoj uniji donijeti značajne promjene u transatlantskim odnosima.

Pametan trgovac
Tijekom svog prvog mandata, Trump je često izražavao nezadovoljstvo trgovinskim deficitom SAD-a s EU te je uveo carine na određene europske proizvode. U svom drugom mandatu, najavio je mogućnost uvođenja novih carina na europske proizvode kako bi smanjio trgovinski deficit SAD-a koji je 2023. iznosio oko 160 milijardi eura. A propos sigurnosne politike, jasno je da je i ona ogroman izvor biznisa: s donedavnih 2% sada je već prijedlog potrošnje za obranu od 5% BDP-a, i bez obzira na što taj prijedlog NATO-o ne prihvaća, izdavanja će zasigurno rasti.

Da ne nabrajamo, sažmimo Trumpovu ideju: Trump, kao pametan trgovac, zna da je lakše odnose rješavati bilateralno, nego sa svežnjom od 27 članica EU. Stoga će SAD za Trumpova mandata učiniti sve na snaženju ideje suverenih nacionalnih država, uvezanih jedino slobodnim tržištem, uz maksimalno omalovažavanje Unije.

Jasno da je Europski parlament toga svjestan, i odatle i ova rana rasprava o geopolitičkim i gospodarskim posljedicama Trumpovog drugog mandata na odnose između EU-a i SAD-a, uključujući pitanja poput potpore Ukrajini, odnosa s Rusijom i Kinom, klimatskih promjena te trgovine. Upravo u područjima trgovine i sigurnosti tražit će se prilagodba europskih strategija kako bi se očuvali transatlantski odnosi i zaštitili interesi EU-a.

Osobno, posve sam skeptičan u pogledu uspjeha tog transatlantskog fine tuninga. ‘Držite Ruse out, Amerikance in i Nijemce down’, rekao je prvi glavni tajnik NATO-a, Lord Ismay. To je manje-više sve što se zbiva i što će se na ovom kontinentu događati: od trenutak dinamitiranja Sjevernog toka 2, posve je jasno da je rat u Ukrajini i rat za rekonfiguraciju Europe po izvaneuropskom protokolu.

Kad je riječ o drugom mandatu Donalda Trumpa, da zaključimo, njega će obilježiti dinamika odnosa s Kinom, dok je u pogledu EU jedino pitanje u kojoj će mjeri EU koja je prije Brexita bila nazivana “njemačkom Europskom unijom”, ostati na okupu. Richard von Coudenhove-Kalergi te je stvari razumio prije stotinjak godina.