Slovenija kao članica Europske unije ima veliku predost u regiji zapadnog Balkana, rekao je u srijedu u Ljubljani austrijski diplomat slovenskog podrijetla Valentin Inzko, govoreći na tribini posvećenoj 20. obljetnici slovenske diplomacije koju je organiziralo slovensko ministarstvo vanjskih poslova zajedno s tiskovnom agencijom STA.

Slovenija u regiji još uvijek ima veliki ugled i prisutna je sa svojim robnim markama, a države u regiji od Slovenije imaju velika očekivanja, rekao je Inzko na tribini posvećenoj najviše pitanjima gospodarske diplomacije. Austrijski diplomat i nekadašnji veleposlanik u BiH i Sloveniji trenutno je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, a kao jedan od rijetkih problema Slovenije u regiji naveo je neriješeno pitanje Ljubljanske banke i njenih deviznih štediša. U tom je pogledu slovenska politika do sada bila neuspješna i to je jedina "kap gorčine" u njenoj regionalnoj politici, ocijenio je Inzko, prenijela je agencija STA.

Na pitanje Ljubljanske banke i njenih štediša u Hrvatskoj i BiH kratko se osvrnuo i analitičar Borut Šuklje, nekadašnji slovenski veleposlanik u Beogradu. Šuklje je ocijenio da diplomatska moć članica Europske unije ovisi o njihovu djelovanju u užoj regiji, pri čemu su posebno važni odnosi sa susjednim državama. U tom je pogledu, ocjenjuje Šuklje, važno da Slovenija spor s Hrvatskom oko Ljubljanske banke rješava modelom koji može biti prenijet i na druge države u regiji, a ne tako da se problem prenosi na Europsku uniju.

Šuklje ocjenjuje da bi Slovenija što snažnije trebala podržati određivanje datuma za početak pristupnih pregovora sa Srbijom. Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec rekao je da je slovenska vanjska politika u proteklih 20 godina iscrpila svoje ambicije postizanjem svih velikih ciljeva, kao što je ulazak u EU, NATO, eurozonu i druge asocijacije, pa se sada treba više okrenuti gospodarskoj diplomaciji, gdje za aktivnost ima još mnogo prostora. Erjavec na skupu nije iznosio nova stajališta o spornom pitanju Ljubljanske banke i njenih starih štediša izvan Slovenije.

Erjavec je u srijedu pred odborom za vanjsku politiku slovenskog parlamenta inače zanijekao navode nekih hrvatskih medija kako je sa Hrvatskom dogovoreno da Slovenija u razdoblju 30 godina Hrvatskoj plati 278,7 milijuna eura koje je štedišama Ljubljanske banke već isplatila Hrvatska, obeštetivši dio štediša Ljubljanske banke iz svojih sredstava.

Za navedene tvrdnje iz hrvatskog tiska, Erjavec je rekao da predstavljaju "spin" pred slijedeći sastanak stručnjaka dviju strana za Ljubljansku banku Zdravka Rogića i Franceta Arhara, te da je za Sloveniju takav model neprihvatljiv jer zastupa teritorijalno načelo isplate u rješavanje tog pitanja u okviru sukcesije.