Nakon slovenskih i hrvatskih, i srpski su poduzetnici počeli sve više ulagati u regiji. Srpski su poduzetnici dosad najlakše i najviše investirali u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Uspješnije su se širili i u Bugarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini nego u Sloveniji, Hrvatskoj, pa i Makedoniji. Dijelom i zbog svojih potencijala i interesa, ali i zbog otpora i rizika s kojima su se suočavali ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj. Pink televizija srpskog medijskog poduzetnika Željka Mitrovića mjesecima muku muči kako bi preuzimanjem nekoliko hrvatskih regionalnih televizija ušla na hrvatsko medijsko tržište. Ono što je Mitroviću relativno lako pošlo za rukom u Bosni i Hercegovini, u kojoj je prije tri godine kupio i umrežio šest lokalnih televizija, u Hrvatskoj mu još visi o koncu iako je gotovo već bio ugovorio kupnju kutinske Net televizije, GTV Zadar i TV Dalmacije. Bez problema i neprimjetno, u Hrvatskoj je svoje poslovanje dosad jedino proširio srpski poduzetnik Veselin Jevrosimović i njegova tvrtka Comtrade koja se bavi informatičkim tehnologijama. Jevrosimovićev Comtrade je prva srpska kompanija koja se uspjela probiti i u Sloveniju. U travnju je za 40 milijuna eura kupio slovensku tvrtku Hermes Softlab i osnovao svoju kompaniju koja zapošljava 1600 radnika i planira ostvariti godišnji prihod od 300 milijuna eura. Jevrosimovićev je plan da Comtrade uskoro raširi svoje poslovanje u 13 država regije, ali i na zapad Europe te u SAD i na Bliski istok.

Ulazak u Sloveniju
Beogradska Politika procjenjuje da su srpski poduzetnici dosad u regiji investirali više od milijardu eura. Prednjači Delta Holding najbogatijeg srpskog poduzetnika Miroslava Miškovića. Pogotovo nakon što je Delta prošloga tjedna potpisala predugovor sa slovenskom tvrtkom Grep o izgradnji svojeg trgovačkog centra u sklopu ljubljanskog sportskog centra Stožice. Deltin centar u Ljubljani, u koji će Mišković uložiti 242,5 milijuna eura, sa svojih 200 tisuća četvornih metara poslovnog prostora i podzemnom garažom sa 3000 parkirnih mjesta bit će najveći trgovački centar ne samo u Sloveniji već i u čitavoj regiji. Slovenski i srpski mediji procjenjuju da je Delta nakon nekoliko neuspješnih pokušaja ulaska u Sloveniju konačno uspjela i zbog toga što je u međuvremenu za gradonačelnika Ljubljane izabran bivši prvi čovjek Mercatora Zoran Janković, koji je među prvima zagovarao poslovno povezivanje i udruživanje Mercatora, Agrokorovih i Deltinih trgovina kako bi se mogli nositi s velikim europskim trgovačkim lancima koji su se počeli širiti po regiji. Nakon što je Janšina vlada smijenila Jankovića s dužnosti direktora Mercatora, zamrla je i ideja o udruživanju najvećih slovenskih, hrvatskih i srpskih trgovačkih lanaca i njihovom zajedničkom osvajanju balkanskog, ali i ukrajinskog, bjeloruskog, pa i ruskog tržišta. Mercator, Agrokorov i Deltin trgovinski lanac nastavili su se samostalno regionalno širiti, uglavnom izgradnjom i otvaranjem svojih novih trgovina, ali i preuzimanjem domicilnih trgovačkih tvrtki.

Delta holding je u Sloveniju samostalno prvo pokušao ući otvaranjem svoje ljubljanske trgovine Maxi market, ali je odustao nezadovoljan perifernim lokacijama koje su joj ponudile tadašnje ljubljanske gradske vlasti. Potom je Mišković neuspješno pokušao kupiti Fructal, a zatim i deset posto dionica mesne industrije Kras, 29 posto dionica Istrabenza, ali i dionice Mercatora na Ljubljanskoj burzi. Upravo zbog tog neuspješnog pokušaja kupovanja Mercatorovih dionica u slovenskim medijima su nakon Deltina potpisivanja predugovora o izgradnji trgovačkog centra u sklopu sportskog centra Stožice zaživjela špekulacije da je to uvod u Miškovićevo preuzimanje Mercatora. Započeta kupoprodajna procedura u kojoj Infond holding prodaje 23 posto dionica Mercatora Raiffeisen Investmentu po tim je špekulacijama navodno posredna prodaja Mercatorovih dionica Delta Holdingu. Kako god bilo, i te špekulacije svjedoče da se i najnovije Miškovićevo ulaganje u Sloveniju suočava i s drugim, a ne samo s ekonomskim preprekama i onima definiranim slovenskim zakonima. S druge strane, Delta Holding je dosad u Crnoj Gori, BiH i Bugarskoj uspješno i lako kupovao domicilne i otvarao svoje trgovine. U Crnoj Gori je već otvorio tri Maxi supermarketa i dva Maxi marketa, a privodi kraju izgradnju Delta centra vrijednog 43 milijuna eura. U BiH je za 35 milijuna eura kupio trgovački lanac Tropic te većinski paket dionica banjolučke robne kuće Boska za 3,5 milijuna eura.

Prehrana i poljoprivreda
U Bugarskoj je prošle godine kupio drugi po veličini bugarski trgovački lanac Piccadilly. Nakon što ispuni obvezu dodatnog novog investiranja ukupno vrijednog 100 milijuna eura, Delta holding će u Piccadilly ukupno uložiti 200 milijuna eura. Do konca ove godine Delta Holding planira investirati i u Albaniji, Makedoniji i Ukrajini, a do 2012. godine i u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Moldaviji. Vrijednost dosad realiziranih Miškovićevih regionalnih investicija procjenjuje se na više od 400 milijuna eura. Uz Miškovićev Delta Holding, Jevrosimovićev Comtrade i Mitrovićevu Pink televiziju, među većim srpskim regionalnim investitorima su i MK grupa srpskog kralja šećera Miodrag Kostića te East Point Zorana Drakulića. Kostićeva MK grupa, koja u Srbiji ima 31 tvrtku, koja se bavi poljoprivredno-prehrambenim i farmaceutsko-kemijskim poslovima, svoje je poslovanje dosad razvila i u Ukrajini i Bjelorusiji. Kostićeva kompanija u Ukrajini obrađuje 35 tisuća hektara zemlje, a u Bjelorusiji 5500 hektara. U Ukrajini je investirala i deset milijuna eura u izgradnju silosa od 113 tisuća tona. Kostić u Ukrajini i Bjelorusiji planira kupiti još oko 300 tisuća hektara zemlje, a najavljuje kako će svoje poslovanje proširiti i na Kazahstan, Sudan i Argentinu. Drakulićev East Point, koji se u Srbiji bavi metalurgijom i pekarskom industrijom, najveću je svoju investiciju vrijednu 100 milijuna eura uložio u kupnju austrijske riječne brodarske tvrtke DDSG cargo koja u svojemu vlasništvu ima 257 brodova u austrijskom i mađarskom dijelu flote. Nakon kupnje austrijsko-mađarskih riječnih brodova, East Point je postao najveći riječni brodar na Dunavu koji robu, uglavnom žitarice, prevozi od Roterdama do rumunjske Konstante. No unatoč investicijskoj ekspanziji vodećih srpskih poduzetnika, ipak je dosad najveći srpski regionalni ulagač bio i ostao Telekom Srbije, u većinskom vlasništvu srpske države. Telekom Srbije je koncem 2006. godine kupio Telekom Republike Srpske za 646 milijuna eura, a prošle je godine zajedno s nizozemskom tvrtkom Ogalar za 16 milijuna eura kupio licenciju za trećeg mobilnog operatera u Crnoj Gori. Srpski mediji spekuliraju da je nizozemska tvrtka Ogalar zapravo u vlasništvu Miškovićeva Delta Holdinga. Slično je i s nekoliko drugih inozemnih tvrtki, pogotovo investicijskih fondova, koji su vlasnici brojnih tvrtki u Srbiji, ali i drugim državama regije. Ako su točne medijske spekulacije da su vlasnici tih tvrtki i fondova uglavnom srpski poduzetnici, onda su i investicije srpskih poduzetnika mnogo veće i vrednije od milijardu eura koje su dosad transparentno uložili u države regije i njihove kompanije.