Europska komisija je utvrdila da bi prekid isporuka ruskog prirodnog plina Ukrajini mogao imati značajan negativni utjecaj na brojne europske zemlje, posebno članice na istočnim granicama Europske unije te je pozvala na veću suradnju među članicama kako bi se ti problemi umanjili.

Ako se ne razvije suradnja među članicama, moglo bi doći do 40%-tnog ili još značajnijeg smanjenja isporuka plina, procjenjuje EK.

Posljedice će se najviše osjetiti u Bugarskoj, Rumunjskoj te u zemljama bivše Jugoslavije: Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Europska komisija se poslužio rezultatima stručne analize iz krugova europske plinske industrije, koja je predvidjela dva scenarija. U oba bi prekid isporuka ruskog plina trajao do šest mjeseci, a u prvom bi došlo do prekida svih isporuka ruskog plina prema Europi, dok bi u drugom došlo do prekida samo onih isporuka koje idu preko Ukrajine.

Osim zemalja na jugoistoku Europe, koje će najviše stradati u oba scenarija, u prvom bi potpune štete trpjele i Estonija, Litva i Finska, dok bi Mađarska i Poljska u tom slučaju imale nezadovoljeno 30 posto, odnosno 20 posto potražnje.

Prema oba scenarija, članice Europske unije, ali i partneri u Energetskoj zajednici imali bi u tih šest mjeseci bez ruskog plina manjak za 5 do 9 milijardi m3 plina, što bi se pokušalo nadoknaditi većim uvozom ukapljenog prirodnog plina (LNG).