Ministarstvo energetike odlučilo je ograničiti vremenski rok na odobrenu suglasnost za investiranje u gradnju energetskih objekata. Objavila je to Zorana Mihajlović, srpska ministrica energetike, uz objašnjenje kako je prisiljena na takav korak, jer mnogi ulagači nakon dobivene suglasnosti odugovlače s ulaganjima u gradnju proizvodnih kapaciteta, a za što su dobili dozvole. Slične (ne)prilike postoje i u rudarstvu gdje su pojedine kompanije dobile dozvole za eksploataciju, ali je nisu počele niti nakon višegodišnjeg kašnjenja. Ministrica je, za ilustraciju, navela kako su izdane stotine dozvola za gradnju malih hidroelektrana, a izgrađeno ih je samo šest. Zato će ubuduće odobrene suglasnosti biti povučene ako investitor ne ispuni uvjete temeljem kojih je dobio dozvolu za gradnju. 

Olakšali investiranje
Dosad su se ulagači žalili na duge administrativne procedure, ali se pokazalo kako su i oni spori u ispunjavanju preuzetih obveza. Ministarstvo  enegetike osnovalo je ured za davanje brzih odgovora na upite investitora, a uz to je broj dokumenata potrebnih  za dobivanje dozvola smanjen sa 27 na samo pet. Na dozvole će se čekati najdulje 60 dana, a ne kao u prošlosti kada je prolazilo više od dvije godine.Novi uvjeti već su naišli na povoljan odziv kod inozemnih ulagača, što će pridonijeti gradnji novih kapaciteta za proizvodnju struje. U Srbiji u posljednjih 30 godina nije izgrađena niti jedna nova termo ili hidroelektrana, tako da zemlja polako postaje ovisna o uvozu električne energije. Potrebe za njom povećavaju se otvaranjem novih proizvodnih objekata u industriji, poput automobilske u kojoj je u posljednjih godinu dana broj proizvođača autodijelova narastao na 150, a lani  je s radom počela i tvornica automobila u Kragujevcu za koju je bilo potrebno izgraditi posebnu energanu. Taj dio posla, kao suvlasnik tvornice, preuzela je vlada, ali je početak proizvodnje ipak kasnio jer je srpska strana zatajila u pravodobnom ispunjavanju dogovorenoga, kako po pitanju opskrbe eneregijom, tako i glede gradnje infrastrukturnih objekata. Pojednostavljena procedura ipak već je dala prve rezultate povećanjem kapaciteta TE Kostolac u kojoj je snaga povećana za 200 MW i zahvaljujući kineskom kreditu.

Kineski zajmovi koristit će se i za povećanje eksploatacije rudnika ugljena za spomenutu TE. I s talijanskom kompanijom Edison potpisan je ugovor o ulaganju milijarde eura u gradnji termoelektrana u Kolubarskom okrugu, ali posao još nije počeo zbog financijskih problema talijanskog partnera. Ipak, zbog dobre ekonomske suradnje između dvije zemlje ugovor s Edisonom neće biti poništen, ali će se Srbija orijentirati na druge kreditore. Prvenstveno je riječ o kineskim zajmovima, koje Peking odobrava pod povoljnijim uvjetima od komercijalni banaka.Osim Kineza i Kanađani su pokazali interes za ulaganje u srpski energetski sektor. Tako će kanadski investitor graditi hidrolektranu na rijeci Bistrici, a moguće je da se taj sporazum proširi na gradnju još dvije hidroelektrane.  O gradnji HE Đerdap 3 u tijeku su pregovori s Kinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Riječ je o državama koje su pokazale najveći interes za ulaganje kapitala u više djelatnosti poput poljoprivrede, cestovne i željezničke infrastukture, vojne industrije i energetike. 

Energetski nesigurni
Gradnjom plinovoda Južni tok Srbija će dobiti mogućnost da osim ugljena uglja i vode kao energent za proizvodnju struje i toplinske energije koristi i plin. Procjenjuje se kako će se dovršenjem tog projekta udvostručiti sadašnja potrošnja plina od 2,5 milijarde prostornih metara plina. Srbija je, kaže Mihajlović, energetski nesigurna zemlja. Tome je najviše pridonjela neekonomična potrošnja struje. Pokazalo se kako je Srbija pet puta neučinkovitija u potrošnji proizvedene energije u odnosu na EU, osobito kada je riječ o distribuciji u kojoj se gubi 63% proizvedene struje.