Novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu u Srbiji će velikim investitorima zemlja biti ponuđena u dugogodišnji zakup, izjavila je za Politiku ministrica poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković.

”U poljoprivredi su nam potrebne velike investicije. Nužni su nam investitori koji će povećati proizvodnju u svinjarstvu i govedarstvu, a sadašnja razina ulaganja je niska. S druge strane, imamo mnogo neiskorištenih potencijala jer je mnogo državnog zemljišta neobrađeno. Zato ćemo novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu ponuditi velikim investitorima zemlju u dugogodišnji zakup”, rekla je Bogosavljević Bošković. Prema njenim riječima, svi strani i domaći zakupci imat će ravnopravan tretman.”U pripremi prijedloga sudjelovalo je više udruženja poljoprivrednih proizvođača. Prijedlog je da veliki investitori mogu zakupiti do 30 posto zemljišta u nekoj lokalnoj zajednici do 30 godina. Za sve druge prijedlog je da dužina zakupa bude do 25 godina”, navela je ministrica.

Središnja Srbija zaostaje

U Srbiji je 490.000 hektara državnog zemljišta, od čega je polovina neobrađana, točnije, pod zakupom je 250.000 hektara.

U Vojvodini je u zakupu 228.000 hektara, što je 63 posto od državnog zemljišta u pokrajini. U središnjoj Srbiji ne obrađuje se čak 87 posto državnog zemljišta.

Upitana je li tih 30 godina dovoljno primamljivo za velikog investitora koji želi podignuti voćnjak ili graditi tvornicu, kada država građevinsko zemljište daje u zakup na 99 godina, Bogosavljević Bošković je rekla da su u okruženju zakonska rješenja za zakup zemljišta i do 50 godina. ”Prijedlozi su mnogo puta razmatrani, a javna rasprava još nije završena, što znači da ima prostora za izmjene”, dodala je Bogosavljević Bošković.

U novom zakonu predloženo je da zemljoradnici koji imaju do 30 hektara mogu kupiti do 20 hektara državne zemlje, a ministrica je odbacila mogućnost da tajkuni mogu kupiti državnu zemlju.

Međutim, Srbiji se bliži trenutak kada će stranci moći kupovati zemlju, a riječ je o 1. rujnu 2017. godine. Kako tvrdi ministrica “jako teško je ispravljati ono što je u prethodnim godinama preuzeto kao obveza”. ”Ali mi ne odustajemo od toga da argumentirano tražimo odgodu ovog roka do stjecanja punopravnog članstva u EU”, istakla je Bogosavljević Bošković.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Upitana kako vidi stanje u poljoprivredi otkako je prije više od godinu dana postala ministrica, Bogosavljević Bošković je rekla da za napredak u poljoprivredi treba više vremena od godinu dana, posebno ako se imaju u vidu okolnosti u prošloj godini, kao što su poplave, poremećaji na europskom tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zbog trgovinskih sankcija između EU i Rusije, zbog kojih su pogođeni i srpski proizvođači.

Novac iz EU tek dogodine

“Ohrabrujuće je što poljoprivrednici shvaćaju da su promjene neizbježne, da se moraju udružiti i da moraju ulagati mnogo više u svoju proizvodnju. U prilog tome govori izuzetno velika zainteresiranost za povoljne kredite čiju kamatu sufinanciramo, kao i IPARD program koji znači 175 milijuna eura bespovratnih sredstava iz pretpristupnih fondova EU”, objasnila je ministrica. Srbija, međutim, još nije iskoristila ništa od europskog novca jer nisu završene nužne procedure. Očekuje se da će se to obaviti do kraja godine, dok će zahtjevi prema pretpristupnom fondu krenuti sljedeće godine.