U Beogradu su krajem prošlog tjedna počeli završni pregovori o zaključenju Sporazuma o slobodnoj trgovini Srbije s Euroazijskom ekonomskom unijom, koju čine Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija i Kirgistan.

Sporazum bi trebao biti potpisan 17. siječnja, za vrijeme posjete predsednika Rusije Vladimira Putina Beogradu. Kako je agenciji Beta potvrđeno iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, dobar dio teksta tog sporazuma je dogovoren u ranijim rundama pregovora i ostalo je da se stručnjaci usaglase o još šest tarifnih linija.

Tržište sa 180 milijuna ljudi
Ministar trgovine Rasim Ljajić je ranije Beti rekao da su u pitanju tarifne linije za izvoz proizvoda koji su važni Srbiji, a riječ je o određenim vrstama sira, mesu peradi, određenim vrstama alkoholnog pića, šećeru, cigaretama i automobilima. Ljajić je naveo da Srbija želi da sporazum bude uravnoteženiji, bez anomalija koje su postojale još od kada je dogovoren. "Događa se da kada mi izvozimo cigarete na rusko tržište moramo platiti carinu od 18 posto, a kada se cigarete uvoze iz Rusije carina se ne plaća. Ima još takvih slučajeva i mi to želimo uravnotežiti", rekao je Ljajić.

Prema njegovim riječima, Srbija vjerojatno neće dobiti sve pogodnosti koje traži. "Riječ je o pet zemalja koje se trebaju usaglasiti i svatko štiti neku proizvodnju", rekao je Ljajić, dodajući da će Srbija učiniti sve što može kako bi proširila popis proizvoda koji bi bili oslobođeni carine pri izvozu u zemlje članice Euroazijske unije. Posljednjih godina srpski političari su uporno pokušavali osigurati izvoz iz kragujevačkog Fiata u Rusiju, a zatim i u Kazahstan.

  Ipak, taj zahtjev teško će proći, jer su i Talijani dva puta pokušavali izgraditi tvornicu u Rusiji, ali nisu uspjeli jer za to vozilo u toj zemlji nema zanimanja. Kada sporazum bude potpisan, Srbiji će se otvoriti tržište s novih 180 milijuna stanovnika. Sporazum, kako je dodao Ljajić, neće ugroziti trgovinu s Europskom unijom, jer Srbija dok ne postane članica Unije ima prava sklapati sporazume o slobodnoj trgovini s kim god želi.

Otvorila se i Turska
Gotovo istovremeno, turski parlament ratificirao je novi Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Turske, s tržištem od 80 milijuna potrošača.

"Time su stvoreni uvjeti da se veći broj proizvoda nađe na bescarinskom režimu trgovine između dvije zemlje", izjavio je ministar Rasim Ljajić, prenosi Tanjug. Zahvaljujući novom sporazumu o slobodnoj trgovini, Srbiji je prvi put odobren bescarinski godišnji izvoz 5000 tona junećeg mesa u Tursku, 25.000 tona sirovog suncokretovog ulja, 10.000 tona rafinisanog suncokretovog ulja, 15.000 tona sjemena suncokreta, 5000 tona soje, 1000 tona preparata koji se koriste u ishrani životinja i 500 tona pojedinih pekarskih proizvoda, navodi Ljajić.

"Osim kvota za navedene nove proizvode, sporazum Srbiji omogućava i udvostručenje dosadašnjih kvota za bescarinski izvoz graška, graha, jedne vrste kukuruza i suhih šljiva", dodaje ministar. Rasim Ljajić je izrazio očekivanje da će novi sporazum o slobodnoj trgovini biti snažan poticaj za povećanje srpskog izvoza u Tursku i proširenje obujma robne razmjene dviju zemalja, koja je u 2018. godini prvi put premašila milijardu eura. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Vodeći proizvodi na ruskom tržištu

Vole srpske jabuke i jagode
Srbija je u izvozu mnogih proizvoda u Rusiju na prvom mjestu. Veće količine jabuka Rusija dobiva iz Srbije nego iz Kine. Od uvoznih jagoda, Rusi najčešće jedu srpske. Kada je riječ o breskvama i nektarinama, najviše uvoze iz Turske, a Srbija je na drugom mestu, kao i kod smrznutog voća. Izvozne količine sira nisu toliko velike kao što su bjeloruske, ali i tu je Srbija na drugom mjestu. U trgovini ženskim čarapama Srbija je najveći ruski partner.