Europska komisija utvrdila je izvanredni plan za opskrbu plinom u kriznim situacijama, u kojem se ne spominje Srbija, iako je član Europske energetske zajednice. U srpskom Ministarstvu energetike nisu htjeli komentirati taj potez Bruxellesa.

Europa nema problem dogovoriti izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2, kojim će u Europu stizati dodatne količine ruskog plina, s krajnjim odredištem u Nemačkoj. Srbija se ne nalazi u tim planovima, pišu srpski mediji. "Ovakva odluka Komisije, da nas na neki način izbriše, nije korektna prema nama", kaže Vojislav Vuletić, predsjednik Skupštine Udruženja za plin Srbije. Kako kaže, srpske opcije i opcije Europe u sljedećih pet do deset godina su takve da se moraju osloniti na ruski plin.

"Kapacitet skadišta u Banatskom Dvoru je 400 milijuna prostornih metara plina godišnje. Ako trošimo oko dvije, do dvije i pol milijarde prostornih metara plina godišnje, to znači da Banatski Dvor može pokriti samo jednu petinu", objašnjava Vuketić. Da i uz složene političke okolnosti, energetski razum prevladava nad ideološkim podjelama, smatra i urednica ekonomskog časopisa Balkan magazin Jelica Putniković, koja kaže da je ključni dogovor Berlina i Moskve. "Jednostavno su se Rusi već dogovorili s Njemačkom i Nizozemskom, s njihovim plinskim kompanijama, da izgrade taj Sjeverni tok 2. Budući da Gazprom ima udjele u plinskim skladištima u Europi, on će Srbiji i nekim drugim potrošačima moći isporučivati ugovorene količine plina", ističe Putniković.