U Srbiji je u tijeku javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije koja traje do 11. listopada. Prema tom dokumentu Srbija bi u razvoj elektroenergetskog sektora do 2030. godine trebala uložiti devet milijardi eura, a za veći dio projekata predviđena su zajednička ulaganja sa stranim partnerima.

Prioriteti su, navodi se, izgradnja termoelektrana na ugljen snage 700 megavata do 2025. godine, od kojih 350 megavata do 2020, izgradnja Reverzibilne hidroelektrane Bistrica na Limu, izgradnja termoelektrana-toplana na plin snage 450 megavata do 2020. godidne i izgradnja prijenosne i distributivne infrastrukture. Pri tome, najveći dio ulaganja, 5,3 milijarde eura trebao bi biti realiziran do 2020. godine. Među tim ulaganjima gotovo pola sredstava, čak 2,3 milijarde eura utrošit će se u obnovljive izvore energije, 1,1 milijarda eura bit će uloženo u nove teremoelektrane, 200 milijuna eura u modernizaciju hidroelektrana, 360 milijuna eura u reverzibilne hidroelektrane, 200 milijuna eura za prijenosni sustav i 500 milijuna eura u distributivni sustav.

Time su obuhvaćene i investicije od 634 milijuna eura u modernizaciju i ekološko unapređenje termoenegetskih blokova snage veće od 300 megavata, da bi se do kraja 2017. godine ispunile obaveze Direktive o velikim ložištima koja zahtijeva smanjenje emisija sumpornih i dušičnih plinova.

Potencijalni projekti izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, prema Nacrtu strategije, jesu TE Nikola Tesla B3 snage 750 megavata, vrijedan 1,6 milijardi eura, TE Kolubara B snage dva puta po 375 megavata, vrijedna 1,5 milijardi eura, TE Kostolac B3 od 350 megavata u koju treba uložiti 450 milijuna eura, termoelektrane Novi Kovin s dva bloka snage po 350 megavata i Štavalj snage 300 megavata, toplane-termoelektrane na plin u Novom Sadu, Beogradu, Pančevu, Nišu snage 1200 megavata. Prema Nacrtu strategije, u razdoblju od 2020. do 2025. godine previđeno je dodatnih 1,84 milijarde eura ulaganja u elektroenergetiku, a između 2025. i 2030. godine još 1,9 milijardi eura.