Geopolitičke nestabilnosti, stanje europske ekonomije i klimatske promjene biti će "najvruće" teme ovogodišnje skupštine Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji se od 21. do 24. siječnja održava u švicarskom zimovalištu Davosu.

Sukobi na Bliskom istoku te Ukrajini ipak će dominirati agendom skupa. Uspon Islamske države ojačao je strahovanja za stabilnost tog dijela svijeta, a tenzije između Rusije i Zapada zbog ukrajinskog rata također zabrinjavaju svjetske lidere. Prema navodima Guardiana, očekuje se da će na WEF-u ukrajinski predsjednik Petro Porošenko tražiti podršku Zapada da spriječi bankrot zemlje, a u tom naumu mogao bi dobiti lobističku pomoć američkog milijardera Georgea Sorosa. Teroristički napad u Francuskoj također će biti tema sastanka, o čemu bi trebao govoriti francuski predsjednik François Hollande.

Iako je lani baš u Davosu predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi kazao kako za godinu dana očekuje dramatično poboljšanje stanja europske ekonomije, laviranje eurozone na rubu recesije, nikad slabiji euro te skorašnji grčki izbori svakako će biti tema skupa, navodi Bloomberg. Veliki interes svjetske elite za skupštinu te neformalne ženevske organizacije izazvat će popriličnu gužvu u švicarskom zračnom prostoru. Prema navodima CNN-a, očekuje se dolazak 1700 privatnih mlažnjaka, pet posto više nego lani. Zračna luka u Zürichu očekuje 10-postotni rast prometa tijekom ovog tjedna, a rezervirano je 60 mjesta na stajankama za zrakoplove koji dovoze sudionike skupa. Ciriški aerodrom očekuje i oko 50 helikopterskih letova prema Davosu, dok uobičajeno ima najviše pet helikopterskih uzlijetanja, Osim toga, po prvi će puta u svrhu dočeka sudionika biti otvorena i vojna baza Dübendorf, na koju bi, osim privatnih letova, trebao sletjeti i dio državnika.

Rast nejednakosti

Najbogatijih jedan posto posjeduju pola imovine cijelog svijeta

Bogatstvo najbogatijih jedan posto svjetskog stanovništva premašit će u 2016. polovinu imovine ostalih 99 posto, izračunala je uoči skupa u Davosu britanska udruga Oxfam. "Razmjeri globalne nejednakosti su zaprepašćujući i unatoč tome što odgovarajuća pitanja postaju sve važnija tema, jaz između bogatih i ostatka svijeta naglo se produbljuje", kazala je izvršna direktorica Oxfama Winnie Byanyima. Udio najbogatijih u ukupnom svjetskom bogatstvu skočio je sa 44 posto u 2009. na 48 posto u 2014. godini.