Jedno od pitanja koja se nameću u povodu afere s aflatoksinima je koliko hrane – mesa, mlijeka, jaja, ribe i tako redom, u ukupnoj proizvodnji, država ima obavezu uzorkovati i kontrolirati?  Prema onome na što smo se propisima obavezali Europskoj uniji – jako malo, piše Novi list.

Prihvatili smo europski sustav samokontrole, u kojem svaki sudionik u proizvodnji i prodaji hrane sam odgovara za ono što na tržištu nudi, a država ga provjerava u puno manjoj mjeri nego prije, navodi Novi list. Primjerice, ako je u pitanju kravlje mlijeko, kojeg se  u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 550 tisuća tona, prema Pravilniku o monitoringu živih životinja i proizvoda od životinjskog porijekla, kojeg je dužno provoditi Ministarstvo poljoprivrede, godišnje se na ostatke lijekova u mlijeku i druge štetne tvari, pa tako i na mikotoksine odnosno aflatoksine, kontrolira samo 300 uzoraka.

Nadalje, hrvatske kokoši na godinu 'proizvedu' oko 850 milijuna jaja, a kako kažu pravila o državnom monitoringu, uzorkuje se najmanje 200 uzoraka godišnje. U svakom uzorku mora biti 12 jaja, što znači da se godišnje na ostatke lijekova i druge štetne tvari pregleda tek 2.400 jaja, odnosno, u ukupnoj poizvodnji, jedno jaje na 354.000 proizvedenih.