Globalnom trgovinom od jučer vlada "zakon džungle" nakon što je rješavanje trgovinskih sporova u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) postalo nemoguće zahvaljujući višegodišnjoj američkoj blokadi.

Kako piše Associated Press, u utorak u ponoć istekao je mandat dvojici od posljednjih troje sudaca u žalbenom tijelu WTO-a. Radi se o svojevrsnom vrhovnom sudu za trgovinske sporove među državama. Njihov odlazak u praksi znači da žalbeni sud neće moći donositi odluke.

Sedam prigovora
Pred to tijelo trebalo je doći sedam prigovora na lanjsku odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina na čelik i aluminij pod izgovorom da uvoz tih sirovina predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Valja naglasiti kako prigovori članica WTO-a i dalje mogu doći pred nižu instancu za rješavanje sporova, ali njezine odluke ne mogu biti pravomoćne ako strana u sporu uloži žalbu o kojoj se ne može odlučivati jer viša instanca ne funkcionira.

Kako pojašnjava AP, žalbeni sud sastavljen je od sedam sudaca. Međutim, njihov broj se tokom godinama smanjivao s obzirom da je službeni Washington – u mandatima predsjednika Georgea W. Busha, Baracka Obame i Donalda Trumpa – blokirao nova imenovanja prosvjedujući na taj način protiv politike WTO-a. Trump i njegov trgovinski predstavnik Robert Lighthizer osobito su glasni kritičari WTO-a. Smatraju da trgovinska organizacija potkopava sposobnost Amerike da se odupre nepoštenim trgovinskim praksama Kine i ostalih velikih američkih trgovinskih partnera.

Međutim, i dio ostalih članica ne gleda s odobravanjem na WTO-ov sustav rješavanja trgovinskih sporova. Kritičari ističu kako se predugo čeka na pravorijek WTO-a. Primjerice, žalbeni sud ima rok od 90 dana da objavi odluku na žalbu, a prošle godine trebalo mu je u prosjeku 395 dana. K tome, mnogi smatraju da organizacija sa sjedištem u Ženevi nedovoljno kapacitirana kako bi se uhvatila ukoštac s izazovima koje donosi neuobičajena mješavina kapitalističkog sustava i državne kontrole koja krasi kinesko gospodarstvo.

Pokrenuti reforme u WTO nije jednostavno s obzirom da je za tako nešto potrebno odobrenje svih 164 država, koliko broji članstvo te institucije. Stoga administracija predsjednika Trumpa kroz ekonomsku i političku moć Amerike utječe na rad WTO-a na način koji si manje i slabije članice ne mogu dopustiti. "SAD je u potpunosti usamljen u pristupu 'jednostavno ćemo sve raznijeti", kaže za AP Bernard Hoekman, ekonomist Instituta europskog sveučilišta. Međutim, američka politika nije u potpunosti jedinstvena u odobravanju Trumpova pristupa.

"Nalazimo se u kriznom trenutku globalnog trgovinskog sustava. Gubitak globalnog trgovinskog žalbenog suda je istinski opasan za američke kompanije", izjavila je republikanska kongresnica Stephanie Murphy. Gašenje žalbenog tijela,  na kraće ili duže vrijeme, dočekano je sa zaprepaštenjem kod ostalih značajnih članica WTO-a.     

Ideja na kocki
Zhang Xiangchen, veleposlanik Kine pri WTO-u izjavio je da je zbog te prilike obukao odijelo za pogrebe. Zaustavljanje rada žalbenog suda "nesumnjivo je najozbiljniji udar na multilateralni trgovinski sustav od njegova osnutka", istaknuo je Zhang u priopćenju. Europski veleposlanik Joao Aguiar Machado izjavio je kako se na kocki našla ideja multilateralnog trgovinskog sustava temeljenog na pravilima.

Dodao je kako EU neće podržati ni dopustiti potonuće sustava u ekonomske odnose temeljene na moći. Podsjetimo, WTO je osnovan 1995. godine s ciljem uvođenja pisanih pravila u globalnu trgovinu. Prije toga pojedine države tvrdile su kako SAD koristi status najvećeg europskog gospodarstva za jednostrano uvođenje trgovinskih sankcija i ograničavanje izvoza drugih država na američko tržište.

Od 1995. organizacija je raspravljala o 592 spora, od čega je njih 124 podnio SAD, najveći "žaljitelj" u sklopu WTO-a. Žalbeno tijelo donijelo je odluku u 120 slučajeva. Peter Van den Bossche, nekadašnji žalbeni sudac i trenutno profesor na sveučilištu u Bernu izjavio je za AP kako je WTO-ov proces rješavanja sporova "slavodobitni eksperiment primjene vladavine prava u međunarodnim odnosima". Njegovo gašenje prisilit će države i kompanije "da se bore sa zakonom džungle, zakonom jačeg, a to će biti loše za sve", dodao je Van den Bossche.