Maribor bi iduće godine mogao dobiti pogon za izradu plastične ambalaže te začetak automobilske industrije nestale nakon zatvaranja Tvornice automobila i motora Maribor (TAM), nekad najvećeg proizvođača kamiona i autobusa u bivšoj Jugoslaviji, pišu slovenski mediji.

U blizini mariborskog aerodroma za industrijsku uporabu priprema se 1.000 hektara površine za najam s mogućnošću otkupa, a kao korisnik spominje se austrijski Magna Steyr. 

Taj automobilski proizvođač traži nove proizvodne kapacitete, jer na starim lokacijama u Austriji više nema prostora za proširenje, pišu slovenski mediji. Pozivajući se na neslužbene izvore u Austriji, navode da bi gradnja počela krajem sljedeće, a proizvodnja za 5-6 godina.

Od industrije koju će potaknuti ta greenfield investicija mogla bi živjeti cijela mariborska regija, a u slovenskom pogonu Magna Steyra zaposlilo bi se oko 3.000 ljudi, pišu mariborski list Večer i ljubljansko Delo.

Najprije bi se podigla velika lakirnica za terenska vozila Jaguar i BMW, a uspije li Magna Steyr zaključiti ugovor s Appleom, što je trenutno vrlo izgledno, u Mariboru bi se proizvodili i inovativni električni automobili koje će zajedno razvijati američki informatički div i austrijska kompanija, pišu slovenski mediji.

Promatrači navode da se za sada sve odvija pozitivno i da strani investitor cijeni poslovni okoliš i industrijska znanja koja postoje u donjoštajerskoj prijestolnici, ali da ipak treba biti oprezan, jer se isti investitori navodno zanimaju i za lokacije u Mađarskoj i Hrvatskoj.

Osim velike investicije u automobilsku industriju Maribor bi već iduće godine trebao dobiti tvornicu za proizvodnju plastičnih boca, a to među ostalim zahvaljuje činjenici da je prije petnaestak godina dobio investiciju njemačkog Henkela za njegov pogon proizvodnje deterdženata i drugih proizvoda koji zahtijevaju plastičnu ambalažu.

Talijanski proizvođač plastičnih boca Serioplast će u mariborskoj poslovnoj zoni Limbuuš već početkom iduće godine pokrenuti pogon u kojemu će radno mjesto već prve godine naći oko 80 ljudi. 

Slovenija se u raznim međunarodnim analizama spominje kao zemlja sa znatno nižom privlačnošću za strane investitore od drugih tranzicijskih zemalja i to zbog neelastičnosti tržišta rada te sporosti postupaka odobravanja i dobivanja raznih dozvola.

Premijer Miro Cerar u zadnje je vrijeme više puta naglasio da će u preostale dvije godine svog mandata učiniti sve da se ta slika popravi i privuku novi investitori koji će ulagati u kupnju državne imovine ili otvarati nove proizvodne kapacitete.