Kad je u pitanju radna snaga u nama najbližoj ‘zapadnoj’ zemlji Sloveniji, vrijedi ona da ‘susjedova trava nije uvijek zelenija’, jer i tamošnji poslodavci suočeni su s time da kvalitetne radnike moraju tražiti svijećom i vabiti ih povlasticama koje nisu samo (dobra) plaća.

No, za razliku od Hrvatske u kojoj je nestašica radnika posljedica mahom iseljavanja zbog nemogućnosti pronalaska odgovarajućeg posla ili niskih plaća, u Deželi je ona izazvana povećanim ekonomskim rastom (ove godine prognozira se oko 4,5 posto veći BDP), pa poduzetnici resurse žele uhvatiti i kod mlađe populacije. Ljubljanski Dnevnik istražio je tako kako tamošnje ‘gazele’, najbržerastuće tvrtke posljednjih godina, nalaze novo ljudstvo.

“Tvrtke pokušavaju doći do osoblja povezivanjem sa zavodom za zapošljavanje i obrazovnim ustanovama te obukom u tvrtki. Jedan od načina bio je i nedavni skup više od 140 tvrtki koje su, u organizaciji gospodarske komore i zavoda za zapošljavanje, predstavile svoje poslovanje školama i roditeljima đaka”, piše Dnevnik. Gazele Adria Mobil i Varis Lendava kažu da im najviše nedostaje tehničkih profila srednjeg obrazovanja, električara, mehaničara, te keramičara, montera, zidara, zavarivača… Voljni su uzimati već i srednjoškolce i usmjeravati ih za određena zanimanja ili prekvalificirati kroz svoje akademije i nakon toga ih zaposliti. Tako već, kroz suradnju sa školama, funkcioniraju i u Lotrič Mjeriteljstvu (imaju podružnicu i u RH) i Dewesoftu, koji atraktivnim stipendijama osiguravaju učenicima da se nakon škole zaposle. Zato i nemaju, kažu, problema s deficitom ljudi. Unatoč tome što i sami financijski podupiru studente koji bi kasnije bili njihov kadar, iz Sitora, lanjske ‘srebrne’ gazele, strahuju da ubuduće neće biti dovoljno ljudi za fizički rad.

“Pokušat ćemo taj problem riješiti poboljšanjem uvjeta rada, boljim nagrađivanjem i automatizacijom proizvodnje”, kažu iz Sitora. Prema predviđanjima Zavoda za zapošljavanje, u 2019. bi potrebe poslodavaca znatno mogle premašiti ponudu tržišta rada, a najviše će nedostajati softverskih i inženjera strojarstva, programera, elektrotehničara, fizioterapeuta, ali i ugostitelja. Što je, čemu kriti, prilika i za Hrvate tih zvanja, kojima su, podsjetimo, od 1. srpnja ove godine s ukidanjem ograničenja potpuno otvorena vrata slovenskom tržištu rada.

Lani je, prema slovenskim podacima, ondje bilo 3411 hrvatskih državljana s radnom dozvolom, dok su Finance prenijele 
podatak slovenskog udruženja poslodavaca da bi iduće dvije do tri godine mogli trebati oko 2000 ‘hrvaških delavcev’.