Slovenija je u utorak uložila žalbu na prvostupanjsku presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojom je prije tri mjeseca proglašena odgovornom za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke Sarajevo, potvrdila je slovenska vlada.

Za podnošenje žalbe Slovenija se odlučila zbog pravnih razloga, ali i zbog "manjkavosti" iz nepravomoćne presude "koja je ponovno otvorila neka već riješena pitanja nakon raspada nekadašnje Jugoslavije", napisali su u zajedničkoj izjavi povodom podnošenja žalbe slovensko ministarstvo vanjskih poslova i ministarstvo za financije.

U izjavi se također navodi da prvostupanjska presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju dvoje štediša Ljubljanske banke Sarajevo ima "ozbiljne političke implikacije za proces suradnje na zapadnom Balkanu", da se njome ugrožava provođenjenje sporazuma o sukcesiji država slijednica bivše Jugoslavije prema kojemu bi svaka država slijednica trebala isplatiti stare devizne štediše prema teritorijalnom načelu, te da je presudom pogrešno utvrđeno činjenično stanje jer se navodi da su devizna sredstva štediša Ljubljanske banke u BiH "vjerojatno završila u Sloveniji".

Presudom koju je Europski sud za ljudska prava objavio 6. studenoga prošle godine, Sloveniji je naloženo da državljanima BiH Emini Ališić in Azizu Sadžaku, starim štedišama Ljubljanske banke u toj državi, isplati po 4000 eura na ime naknade za nematerijalnu štete, te sudske troškove. Uz to, sud je od Slovenije zatražio da da u roku šest mjeseci od prvostupanjske presude prihvati sustavne mjere za isplatu više od 8000 sličnih slučajeva štediša u BiH, na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama Ljubljanske banke u njezinim podružnicama u Sloveniji, što može biti relevantno i za sve druge neisplaćene štediše nekadašnjih podružnica Ljubljanske banke koji su u istom pravnom položaju.

Slovenija će u tužbi pokušati dokazati da devize starih deviznih štediša Ljubljanske banke nisu završile u Sloveniji i da prvostupanjska odluka kojom je za njihova potraživanja odgovornost prebačena na Sloveniju odudara od dosadašnje prakse u presudama Europskog suda za ljudska prava.

Pravnomoćna presuda u tom slučaju mogla bi biti relevantna i za neisplaćene štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj, dok o rješenju za već isplaćenu štednju koja je bila uključena u hrvatski javni dug slovenska i hrvatska vlada još uvijek pokušavaju postići kompromisni bilateralni dogovor.