Sankcije Zapada nisu zaustavile ruske naftaše da buše na Arktiku

Autor: Tomislav Pili , 23. travanj 2017. u 22:01
Foto: Reuters

Bušenja na Arktiku iznimno su tehnološki zahtjevna.

Unatoč sankcijama, ruske naftne kompanije započele su s probnim bušenjima na obalama Arktičkog oceana gdje se skrivaju nalazišta koja će u budućnosti činiti okosnicu ruske proizvodnje nafte. Kako navodi Financial Times, Rosnjeft je početkom mjeseca započeo ispitivanja na bušotini Centralno-Olginskaja 1 koja se nalazi na poluotoku koji oplakuje Laptevsko more, rubno more Arktičkog oceana.

Najsjevernija bušotina

Bušotina je bliže Sjevernom polu nego bilo kojem naseljenom mjestu, a ako tamo bude pronađena nafta, bit će to najsjevernije naftno nalazište u Rusiji. Bušenja na Akrtiku presudna su za rusku ekonomsku budućnost. Procjene govore da nalazišta koja namjeravaju ispitati ruske kompanije na obalama i u podmorju Laptevskog mora skrivaju 9,5 milijardi tona ekvivalenata nafte. Stručnjaci vjeruju da cijeli ruski arktički pojas skriva naftu i plin vrijednu 20 bilijuna dolara. Nafta i plin s Arktika do 2050. sudjelovat će između 20 i 30 posto u ruskoj proizvodnji energenata.

Međutim, bušenja na Arktiku iznimno su tehnološki zahtjevna. Procjenjuje se da će bušenja na Centralno-Olginskaji 1 biti najsloženije bušenje do sada provedeno u ruskoj naftaškoj povijesti jer će se trebati probiti kroz naslage leda i smrznutog tla do dubine i do 5000 metara. No, možda je i fascinantniji podatak koji je iznio prvi čovjek Rosnjefta Igor Sečin da je kompaniji trebalo samo godinu dana za pripremu prvih bušenja i to na području do kojeg je moguće doploviti tijekom samo dva mjeseca u godini.
Uspjeh ruskih naftaša tim je veći jer je ostvaren pod teretom zapadnih sankcija uvedenih 2014. godine. Sankcije su naftnim kompanijama poput Rosnjefta zatvorile dotok kapitala i tehnologije potrebne za tako složene projekte kao što je ispitivanje na Arktiku.
Osim toga, zajednički projekti sa zapadnim kompanijama su prekinuti. Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu ističe kako Rosnjeftova strategija ima tri smjera.

Tri Rosnjeftova smjera

“Prvi je da Rosnjeft želi što više sudjelovati u projektima u istočnom Sibiru i Arktiku, a drugi je da što prije postane što efikasniji u svojim ulaganjima i time što sličniji zapadnim kompanijama. Treći je smjer suradnja sa zapadnim kompanijama. U okviru toga, probna bušenja na Arktiku mogu se protumačiti kao slanje motivirajućih signala zapadnim kompanijama da mu se opet pridruže u ovakvim projektima, ali i kao mogući signali za ostale ulagače, prije svega kineske”, smatra Dekanić.

Ruske naftne kompanije našle su načina kako anulirati utjecaj zapadnih sankcija oslanjajući se na domaću pamet. Gazprom Njeft koncem prošle godine pokazao je da se može nositi i sa najzahtjevnijim bušenjima. Nekih 2000 kilometara od Centralno-Olginskaje 1 započela su bušenja na polju Baženov koje slovi za najveće nalazište nafte iz škriljevca na svijetu. Pod pritiskom povlačenja stranih partnera Gazprom Njeft bio je prislijen razviti vlastitu tehnologiju za bušenje. U toj kompaniji procjenjuju da su vlastita rješenja povećala dnevnu proizvodnju po nalazištu za 11,5 posto. Zahvaljujući novim tehnikama lani je iscrpljeno dodatnih 25,3 milijuna barela.

Inozemni naftni stručnjaci sumnjaju koliko su arktička istraživanja trenutno isplativa. Igor Dekanić kaže kako je teško ocijeniti koliko je konkretan Rosnjeftov projekt ekonomski isplativ. “No, slijedeći analogiju ostalih velikih naftnih kompanija koje su s padom cijena nafte odgodile ili napustile najskuplje projekte, može se zaključiti da takva istraživanja ne mogu biti isplativa pri razini cijene ispod 60 do 70 dolara po barelu”, ocjenjuje Dekanić.

Komentirajte prvi

New Report

Close