Europska unija i SAD konačno su odlučili intenzivirati napore kako bi ishod ukrajinske političke krize okrenuli u svoju korist. Tako,  zajednički sastavljaju plan kratkoročne financijske pomoći koji bi trebao olabaviti stisak Moskve nad Kijevom.

Mogućnost slanja paketa pomoći o kojem su tijekom vikenda na marginama sigurnosne konferencije u Münchenu razgovarali najviši dužnosnici EU i SAD-a bio bi najvažniji potez Zapada da ponovno pod svoje okrilje pokuša pridobiti Ukrajinu, nakon što je ukrajinski predsjednik okrenuo leđa ekonomskom sporazumu s EU i umjesto toga se odlučio na dogovor s Rusijom vrijedan 15 milijardi dolara. Zabrinuta zbog rekonstrukcije vlade koju je prošlog tjedna najavio Janukovič, a u koju bi trebali biti ukljućeni i prosvjednici, koji su na ukrajinskim ulicama od odbijenice EU, Rusija je prošlog tjedna poručila kako će suspendirati isplatu iduće tranše dogovorene financijske pomoći. Upravo je taj potez, kako piše The Wall Street Journal, otvorio mogućnost ponovnog jačanja utjecaja Zapada nad Ukrajinom. Europska povjerenica za vanjsku politiku Catherine Ashton tijekom vikenda je izjavila kako zapadne sile rade na financijskom planu za Ukrajinu koji iznosom "neće biti malen".

Dodala je kako preregovori o dugoročnom aranžmanu Kijeva s MMF-om, a čije finacijske uvjete Ukrajina teško ispunjava neće ovistiti o isplati tog paketa pomoći.Američki dužnosnici su pak poručili kako im je cilj privoliti Janukoviča na niz političkih reformi, uključujući i davanje mandata pravoj tehnokratskoj vladi koja bi počela provoditi teške ekonomske reforme koje traži MMF.Jedan od visokih američkih dužnosnika na kiojeg se poziva The Wall Street Journal, poručio je kako je riječ o "velikoj mrkvi", koja Janukoviču pruža alternativni smjer kojim bi mogao okončati daljnje nasilje i skupi bankrot, ali bi ujedno i razvodnio sposobnost Moskve da  ekonomski i politički kontrolira Kijev. Europski i američki dužnosnici pak nisu još željeli govoriti o konkretnim iznosima, dodavši kako se veličina paketa pomoći tek treba utvrditi.

Inače stanje u toj zemlji zapravo je već izmaklo kontroli vlasti, a hladnom ukrajinskom zimom sve se više širi ozračje mogućnosti nasilnog sukoba prosvjednika i snaga lojalnih predsjedniku. Koliko je situacija dramatična ilustrira nedavni primjer otmice jednog od vođa prosvjeda Dmitra Bulatova. O kaže kako ga je grupa otmičara sedam dana držala zatvorenog i mučila tražeći da im oda pojedinosti o njegovoj aktivističkoj grupi, te u kolikoj mjeri ga je platio SAD i instruirao da vodi prosvjede protiv vlade.Iz američkog veleposlanstva u Kijevu potvrđuju da sus e sastali s Bulatovom, kao i drugim aktivistima, no poriču da su prosvjednicima davali novac.

Što traži MMF?

Devalvacija valute i skuplji plin

Iako SAD i EU ne uvjetuju paket finacijske pomoći koji bi mogao biti sastavljen kroz dva tjedna poštovanjem postojećeg aranžmana s MMF-om,jasno je da u praksi baš i nije tako. Kijevu najsporniji zahtjevi MMF-a su podizanje cijena plina, kao i devalvaciju valute. Na Zapadu vide da ti zahtjevi više nisu toliko teški za progutati kao što su donedavno bili jer su nemiri u Ukrajini već smanjili vrijednost tamošnje valute, pa bi politička odluka o daljnjem rezanju njezine vrijednosti bila mnogo manje bolna. Također, relativno bezbolno bi bilo da Kijev na proljeće podigne cijene plina.