Iako su u sjeni američkih i britanskih konkurenata, rusko i kinesko cjepivo protiv COVID-19 sve se bolje prodaje, ponajviše na rastućim tržištima, unatoč zapadnoj zabrinutosti zbog nepotpunih kliničkih ispitivanja.

Kako piše Financial Times, ruski Gamaleja istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju sklopio je ugovore o prodaji svog Sputnik-V cjepiva s Alžirom, Argentinom, Saudijskom Arabijom i Brazilom.

S druge strane, dva vodeća kineska proizvođača, Sinopharm i Sinovac Biotech, potpisali su ugovore s desetak država, uključujući Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Egipat, Filipine, Indoneziju i Mađarsku.

Diplomatski plodovi

Za Moskvu i Peking – koji bi oboje rado vidjeli njihove farmaceutske kompanije kao međunarodno konkurentne – ovi ugovori predstavljaju značajan komercijalni, ali i politički podstrek. Diplomatske plodove posebice očekuje Kina svojim obećanjem da će zauzeti vodeću ulogu u globalnoj imunizaciji.

„COVID ima potencijal značajno promijeniti percepciju svijeta prema kineskim cjepivima“, smatra Jennifer Huang Bouey, stručnjakinja za kinesku zdravstvenu politiku u američkom think-tanku RAND.

„Po prvi puta mogli bismo vidjeti ključno cjepivo iz Kine na globalnoj pozornici“, dodaje za FT Huang Bouey. Vodeći ruski i kineski kandidati za cjepiva imali su obećavajuće rezultate iz rane faze kliničkih ispitivanja čiji su rezultati objavljeni u uglednim medicinskim časopisima, poput The Lanceta.

Iako je treća faza ispitivanja napravljena prema međunarodnim standardima, potpuni rezultati nisu objavljeni prije dobivanja regulatornih odobrenja u Rusiji i Kini.

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je još u kolovozu da je Sputnik-V prvo svjetsko registrirano cjepivo protiv koronavirusa, iako je tek završila druga faza ispitivanja na svega 76 sudionika.

Treća faza započela je u rujnu na 30.000 ispitanika, a Gamaleja institut objavio je studenom kako privremeni rezultati pokazuju da je cjepivo 92 posto učinkovito, u skladu sa rezultatima zapadnih konkurenata. Gamaleja koristi sličnu tehnologiju kao i britanska AstraZeneca i sveučilište Oxford.

U Kini su vlasti prošlog ljeta odobrile ograničenu uporabu nekoliko domaćih cjepiva te u prosincu dale uvjetno odobrenje Sinopharmu, nakon što je kompanija objavila da je cjepivo 79 posto učinkovito.

U prosincu su Bahrein i UAE, koji su samostalno ispitivali kineska cjepiva, objavili da je učinkovitost 86 posto.

Bez ključnih podataka

No, nijedna od tih objava nije sadržavala ključne informacije koje uobičajeno traže regulatori, poput broja zaraženih među sudionicima. Kontroverzne podatke o efikasnosti objavio je i Sinovac Biotech. Ispitivanja u Turskoj pokazala su učinkovitost od 91,3 posto, a u Indoneziji od svega 65 posto.

U Brazilu je potvrđena učinkovitost od 78 posto, a kada su uključeni i sudionici s vrlo blagom kliničkom slikom, stopa je pala na 50,4 posto. U Sinovacu su FT-u poručili kako su rezultati „objektivni“ i „razuman ishod“ provođenja neovisnih ispitivanja na više lokacija.

Inače, kineska industrija cjepiva dugo je bila poznata po slaboj kvaliteti i korupcijskim skandalima, a nijedna od kompanija koje proizvode COVID-19 cjepivo u prošlosti nije bila značajan izvoznik. No, posljednjih godina kineske su vlasti uložile značajne napore da se uvede reda u taj sektor.

To je rezultiralo povećanjem povjerenja Kineza u cjepiva. Nedavna studija pokazala je da se 90 posto Kineza želi cijepiti protiv COVID-19 što je najviša stopa među 19 država u kojima je istraživanje provedeno.

Međutim, kineski proizvođači cjepiva naslanjaju se na državne programe cijepljenja, pa stoga imaju problema kako stvoriti povjerenje u inozemstvu, ističe Jin Dong-Yan, virolog sa sveučilišta u Hong Kongu.

„Proizvođači cjepiva u državnom vlasništvu zapravo se nikada nisu morali brendirati jer su se oslanjali na vladu u zadobivanju povjerenja.

„Model ‘ako država kaže da je u redu, onda je u redu’ nedovoljan je ako želite dobiti veliki udjel na međunarodnom tržištu“, kaže Jin.