Odljev radnika iz susjednih država, od kojih se dobar dio nije vratio, te epidemija koronavirusa koja bukti negativno utječu na ekonomski oporavak Rusije. Kako piše Bloomberg, kompanije u razvijenim gospodarstvima nemaju dovoljno radnika zbog ubrzana oporavka od krize izazvane pandemijom. Taj problem nije toliko izražen u rastućim gospodarstvima koja u pravilu raspolažu s velikim bazenima radne snage. No, jedna je zemlja iznimka u toj skupini – Rusija.

Potrebna preraspodjela

Kada je prošle godine Rusija zatvorila svoje granice u sklopu epidemioloških ograničenja, milijuni stranih radnika iz susjednih država bili su prisiljeni otići. Kada se tome pribroji veliki broj oboljelih od COVID-a (sedmodnevni prosjek iznosi 38.045 novozaraženih), stvoren je manjak radne snage koji je postao veliki uteg gospodarstvu.

“Kako bi se popunila radna mjesta, potreban je priljev stranih radnika ili preraspodjela postojećih radnika između regija, industrija i poduzeća”, izjavila je prošloga mjeseca Elvira Nabiulina, guvernerka Banke Rusije.

Maksim Basov, izvršni direktor Ros Agra, jedne od najvećih tamošnjih poljoprivrednih kompanija, kaže da u pojedinim regijama nisu mogli zaposliti dovoljno sezonaca. Ros Agro morao je povećati plaće za 10 posto i dodatno uložiti u kupnju kombajna i žetelica kako bi obavio berbu. Sve su češće i situacije da kompanije angažiraju vojnike, studente, pa čak i zatvorenike što priziva sjećanje na sovjetska vremena.

Sve to oslikava koliko je Rusija ovisna o stranoj radnoj snazi. Prema statistikama Ujedinjenih naroda, Rusija je 2019. bila četvrta najpopularnija destinacija za strane radnike. Međutim, broj stranih radnika – uglavnom iz bivših sovjetskih republika iz središnje Azije – nakon izbijanja pandemije snažno je pao.

Podaci Ruske predsjedničke akademije za nacionalnu ekonomiju i javnu upravu pokazuju da ih je sada u Rusiji 3 milijuna, a prije pandemije radilo je 4,5 milijuna stranaca. Iako su granice sada djelomično otvorene, mnoštvo stranih radnika pribojava se novih epidemioloških restrikcija zbog teške situacije s COVID-om 19. Sa samo 40 posto potpuno cijepljenog stanovništva, Rusija je zabilježila gotovo 500.000 umrlih od koronavirusa od izbijanja pandemije početkom prošle godine.

To je najveći porast mortaliteta u toj zemlji od 2. svjetskog rata. Koliko je situacija u Rusiji teška dovoljno govori podatak da prema statistikama koje ukupni broj preminulih uspoređuju s povijesnim trendovima, samo SAD i Brazil imaju viši mortalitet. Iako službeni podaci kazuju da je većina preminulih iz umirovljeničke skupine, poslodavci kažu kako nesumnjivo osjećaju posljedice pandemije što se tiče radne snage.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Trideset godina povjerenja: Kako su pametna rješenja i održivost osvojili hrvatske potrošače

Jedan od najvećih trgovaca u zemlji, X5 Group, prošloga je mjeseca objavio kako je “ponuda radne snage i dalje pod utjecajem visoke stope mortaliteta među ruskim stanovništvom”. Pojava virusa problem je za demografsku politiku predsjednika Vladimira Putina koji želi zaustaviti opadanje broja stanovnika, jednog od naslijeđa ekonomske krize 90-ih u kombinaciji s nezdravim navikama Rusa koji konzumiraju velike količine alkohola i cigareta. “Šlag na tortu” je neadekvatna zdravstvena zaštita.

Problem i prije pandemije

“U nekim sektorima nedostatak radne snage pojavio se i prije pandemije”, pojašnjava Natalija Zubarevič, direktorica regionalnih studija pri moskovskom Neovisnom institutu za socijalnu politiku. Stopa nezaposlenosti u Rusiji trenutno je na rekordno niskih 4,3 posto. Podaci Sberbanke pokazuju da je medijalna plaća porasla 9 posto, a sektori poput IT-a, financija, trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva plaćaju radnike i do 13 posto više nego prije pandemije. To je pak rezultiralo porastom cijena, pa je stopa inflacije u listopadu dosegla 8,1 posto, najviše u pet godina.

Aleksej Zaharov, direktor internetskog portala za zapošljavanje Superjob, kaže da je COVID kriza potaknula potražnju za nekvalificiranim radnicima, rezultiravši rastom plaća u tzv. gig ekonomiji.

“Vodi se pravi rat za vozače taksija”, kaže Zaharov. Superjob je tijekom ove godine zabilježio skok oglasa za posao dostavljača od čak 900 posto. Madina Hrustaleva, analitičarka londonske konzultantske tvrtke TS Lombard, kaže kako će ruski problemi s radnicima u budućnosti biti još veći. Osim općenitog pada broja radnika, postoji i strukturni problem manjka radnika u dobi od 30 do 40 godina. Ta će se skupina do 2030. smanjiti za 25 posto.