Čelnici Njemačke, Italije, SAD-a, Francuske, Italije i Velike Britanije dogovorili su se na telefonskoj konferenciji o uvođenju strožih ekonomskih sankcija Rusiji koju optužuju da i dalje pruža podršku separatističkim snagama na istoku Ukrajine.

Ambasadori zemalja EU-a dogovorili su se u ponedjeljak o proširenju liste na kojoj su se našle tvrtke i ljudi bliski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kojima će se zamrznuti imovina. U Moskvi su odgovorili da takve mjere neće postići cilj i da je Rusija sposobna unaprijediti proizvodnju u onim sektorima koji budu pogođeni sankcijama. Ruska Duma otišla je korak dalje pa će, prema pisanju dnevnika Izvestija, uskoro razmatrati prijedlog o uvođenju pojma "države agresora" pod kojim se podrazumijeva svaka zemlja koja je uvela sankcije Rusiji i njezinim kompanijama i građanima. Sva poduzeća registrirana u "zemlji agresoru", kao i ruske kompanije koje su povezane s njima, neće smjeti obavljati pravne i konzultantske usluge u Rusiji.

Prema Evgeniju Fodorovu, članu vladajuće Jedinstvene Rusije koja je predložila izmjene zakona, na listi kompanija kojima će se zabraniti djelovanje u Rusiji trebale bi se naći sve veće inozemne konzultantske kompanije poput Deloittea, KPMG-a, Ernst & Younga, PricewaterhouseCoopersa, Boston Consulting Groupa i Mackenziea. Nova, oštrija faza u međusobnim odnosima mogla bi dovesti do velikih ekonomskih gubitaka na obje strane. Prema izračunu EU-a, ruska ekonomija bi zbog sankcija samo ove godine mogla izgubiti 23 milijarde eura, ili 1,5 posto BDP-a, dok bi sljedeće godine taj gubitak mogao iznositi 75 milijardi eura ili 7,5 posto BDP-a. EU bi nakon kontraudara Rusije, ove godine mogla izgubiti 40 milijardi eura, ili 0,3 posto BDP-a, dok bi sljedeće godine gubitak mogao iznositi 50 miljardi eura ili 0,4 posto BDP-a.

Njemačka, Francuska i Italija – čije se gospodarstvo još uvijek teško oporavlja, upravo se zbog tih gubitaka protive se zaoštravanju koje promiče SAD pa će do strožih sankcija trebati još pričekati. Ukoliko pak dođe do potpune ekonomske blokade Rusije kojom bi joj se blokirala trgovina energentima sa Zapadom, barel nafte bi, prema analizi Oxford Economicsa, na svjetskom tržištu mogao probiti cijenu od 200 dolara, što bi osjetljivo europsko gospodarstvo gurnulo u ponovnu recesiju bez perspektive za oporavak. Pogotovo kada se zna da EU kupuje 84 posto ruske nafte i 76 posto ruskog prirodnog plina. Sve to SAD može preživjeti, ali EU bi se vrlo teško mogla nositi s tim.